Svake godine na praznik Pasha, koji se dešava u proljeće 15. dana hebrejskog mjeseca nisana, jevrejske porodice se okupljaju širom svijeta i slave najvažniji praznik. Riječ „hagada“ potiče od hebrejskog korijena HGD, što znači „reći“, što je upravo svrha proslave Pashe. Ta svrha je ispričati priču o oslobađanju Jevreja iz ropstva u Egiptu.  Hagada se ne smatra svetim tekstom, već više edukativnim materijalom. Nigdje se nisu izrađivali tako lijepi hagadoti, kao u španskom gradu Barseloni tokom srednjek vijeka. Međutim, ova barselonska hagada malo se može uporediti s čudesnošću i sjajem knjige koja je danas poznata kao Sarajevska hagada.

Evo deset stvari koje morate znati o Sarajevskoj hagadi!

1. Sarajevska hagada sastoji se od 142 lista pergamene veličine 16,5 x 22,8 cm, izrađene od izvanredno istanjene i izbijeljene teleće kože.
2. Originalna mjrenja hagade nisu poznata. Danjašnju veličinu Sarajevska hagada dobila je u Beču 1890-ih, kada je austrougarski vladar otkinuo originalni srednjovjekovni uvez i obrezao stranice kako bi odgovarale novim, jeftinijim kartonskim koricama.
3. Hagada je podijeljena u tri dijela. Prvi dio sastoji se od 34 stranice s ukupno 69 osvijetljenih minijatura koje prikazuju bilbijske događaje. Drugi dio sastoji se od 50 stranica s tekstom koji se naglas čita za vrijeme Pashe. Ovaj tekst napisan je srednjovjekovnim sefardskim pismom. Treći dio sadrži poeziju najistaknutijih jevrejskih pjesnika srednjeg vijeka.
4. Sarajevska Hagada je napravljena u Barseloni oko 1350. godine. Nakon protjerivanja Jevreja 1492. iz Španiej ponovo je obrađena u Italiji. Ime je dobila 1894. godine kada je Zemaljskom muzeju u Sarajevu prodao čovjek po imenu Joseph kohen. Nije poznato kako je doputovala do Bosne i Hercegovine.
5. Mrlje od vina na nekoliko stranica pokazuju kako se hagada intenzivno koristila tokom godina.

6. Inkvizicija je poštedila Sarajevsku hagadu spaljivanja jer nije sadržavala niti jedan jeretički materijal.
7. Iluminacije u Sarajevskoj hagadi pokazuju i kršćanski i islamski uticaj. Osvjetljenj na stranicama ukrašena su zlatnim, srebrnim i bakarnim listićima. Imena umjetnika i pisara još uvijek su nepoznata.
8. Vjeruje se da je hagada mogla biti vjenčani poklon kada su se dva člana iz porodice Shoshan i Eleazar vjenčala. Razlog ove teorije su dva grba ovih porodica prikazana jedan pored drugog.
9. Vjeruje se da su članovi koji su finansirali hagadu priakzani na jednom od crteža kako sjede oko stola. Na ovoj slici je Afrikanka, obučena u odjeću prosperitetnog sefardskog Židova držeći u rukama komad hljeba.
10. Sarajevska hagada čuva se u stalnoj postavi u Zemaljskom muzeju u Bosni i Hercegovini u Sarajevu. Izbjegla se uništenje od strane nacista tokom Drugog svjetskog rata kada je bibliotekar Derviš Korkut sakrio u seoskoj džamiji. Još jednom je izbjegla uništenje kada je tokom jugoslovenskog građanskog rata premještena u podzemni trezor banke nakon što je bačena na pod kao smeće tokom provale u Narodni muzej.