Usred straha od ruske invazije na Ukrajinu, tenzije su porasle i na istoku zemlje, gdje su ukrajinske snage zaključane u dugom sukobu sa separatistima koje podržava Rusija.
Više od 14.000 ljudi ubijeno je u skoro osam godina borbi, a nagli porast sukoba u četvrtak izazvao je zabrinutost da bi Moskva mogla iskoristiti situaciju kao izgovor za upad.
Evo pogleda na stanje stvari na teritorijama koje kontrolišu pobunjenici u istočnoj Ukrajini:
SEPARATISTIČKA POBUNA
Kada je ukrajinski predsjednik naklonjen Moskvi otjeran s funkcije masovnim protestima u februaru 2014. godine, Rusija je odgovorila aneksijom ukrajinskog poluostrva Krim. Zatim je bacio svoju težinu iza pobune na istoku koji uglavnom govori ruski, poznatom kao Donbas.
U aprilu 2014. pobunjenici koje podržava Rusija zauzeli su vladine zgrade u regijama Donjeck i Lugansk, proglasili stvaranje "narodnih republika" tamo i borili se protiv ukrajinskih trupa i dobrovoljačkih bataljona.
Može ga povući sljedeće sedmice. Snage su tu ako on želi da obnovi agresiju na Ukrajinu." Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy također su odbacili ruske tvrdnje. (Press služba ukrajinskog predsjednika preko AP-a)
Sljedećeg mjeseca, separatistički regioni održali su narodno glasanje za proglašenje nezavisnosti i nastojanje da postanu dio Rusije. Moskva nije prihvatila prijedlog, u nadi da će iskoristiti regione kao oruđe da zadrži Ukrajinu u svojoj orbiti i spriječi je da se pridruži NATO-u.
Ukrajina i Zapad optužili su Rusiju da podržava pobunjenike trupama i oružjem. Moskva je to negirala, rekavši da su svi Rusi koji su se borili na istoku bili dobrovoljci.
Usred žestokih borbi u kojima su učestvovali tenkovi, teška artiljerija i ratni avioni, let 17 Malaysia Airlinesa je oboren iznad istočne Ukrajine 17. jula 2014. godine, pri čemu je poginulo svih 298 ljudi u avionu. Međunarodna istraga je zaključila da je putnički avion oboren raketom koju je isporučila Rusija sa teritorije koju kontrolišu pobunjenici, ali Moskva je negirala bilo kakvu umiješanost.
MIROVNI SPORAZUMI
Nakon masovnog poraza ukrajinskih trupa u bici kod Ilovajska u avgustu 2014., izaslanici Kijeva, pobunjenici i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju potpisali su primirje u bjeloruskoj prestonici Minsku u septembru 2014.
Dokument je predviđao prekid vatre koji se pridržava OSCE, povlačenje svih stranih boraca, razmjenu zarobljenika i talaca, amnestiju za pobunjenike i obećanje da bi separatističke regije mogle imati određeni stepen samouprave.
Od 2019. godine, oko 720.000 stanovnika područja u istočnoj Ukrajini pod kontrolom pobunjenika koje podržava Rusija, dobilo je ruske pasoše po brzoj proceduri koja se smatra pokušajem da se podvuče utjecaj Rusije u regiji. (AP Photo/Aleksej Aleksandrov, fajl)
Dogovor je brzo propao i borbe velikih razmjera su nastavljene, što je dovelo do još jednog velikog poraza ukrajinskih snaga kod Debaljceva u januaru-februaru 2015.
Francuska i Njemačka sklopile su još jedan mirovni sporazum, koji su u Minsku u februaru 2015. potpisali predstavnici Ukrajine, Rusije i pobunjenika. Predviđeno je novi prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja i niz poteza ka političkom rješenju. Deklaraciju podrške sporazumu potpisali su čelnici Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke.
ZAMRZNUTI KONFLIKT
Mirovni sporazum iz 2015. bio je veliki diplomatski udar za Kremlj, obavezujući Ukrajinu da dodjeli poseban status separatističkim regionima, omogućavajući im da stvore sopstvene policijske snage i da imaju pravo glasa u imenovanju lokalnih tužilaca i sudija.
Također je predviđeno da Ukrajina može povratiti kontrolu nad granicom od otprilike 200 kilometara (125 milja) s Rusijom u pobunjeničkim regijama tek nakon što dobiju samoupravu i održe lokalne izbore pod nadzorom OESS-a — glasanje koje bi gotovo sigurno zadržalo promoskovske pobunjenike tamo na vlasti.
Mnogi Ukrajinci to vide kao izdaju nacionalnih interesa i njegova implementacija je zastala.
Dokument iz Minska pomogao je da se okončaju borbe u punom obimu, ali situacija je i dalje napeta i redovne čarke su nastavljene duž napete linije kontakta.
Pošto je sporazum iz Minska efektivno zaustavljen, nada Moskve da će iskoristiti pobunjeničke regione za direktan uticaj na ukrajinsku politiku je propala, ali je zamrznuti konflikt iscrpio resurse Kijeva i efektivno omeo njegov cilj pridruživanja NATO-u — koji je sadržan u ukrajinskom ustavu.
Moskva je također radila na tome da osigura svoju vlast u pobunjeničkim regijama tako što je podijelila više od 720.000 ruskih pasoša otprilike jednoj petini njihove populacije od oko 3,6 miliona. Pružila je ekonomsku i finansijsku pomoć separatističkim teritorijama, ali pomoć je bila nedovoljna da ublaži ogromnu štetu od borbi i ojača ekonomiju. Region Donbasa je činio oko 16% ukrajinskog bruto domaćeg proizvoda pre sukoba.
NAPOREĐIVANJA ZA OŽIVLJAVANJE MIROVNOG SPORAZUMA
Usred rastućih tenzija oko koncentracije ruskih trupa u blizini Ukrajine, Francuska i Njemačka poduzele su obnovljene napore da podstaknu poštivanje sporazuma iz 2015. godine, u nadi da bi to moglo pomoći u smirivanju sukoba.
Suočeni sa pozivima Berlina i Pariza za njegovu implementaciju, ukrajinski zvaničnici su pojačali kritike sporazuma iz Minska i upozorili da bi on mogao dovesti do propasti zemlje.
Dvije runde pregovora u Parizu i Berlinu između predsjedničkih izaslanika Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke nisu dale nikakav napredak.
Usred zastoja u razgovorima, donji dom ruskog parlamenta ove sedmice je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna nezavisnost Donjecka i Luganska. Putin je, međutim, signalizirao da nije sklon potezu koji bi efektivno razbio dogovor iz Minska.
ESKALACIJA NEPRIJATELJSTVA
Ukrajina i pobunjenici optužili su jedni druge u četvrtak za intenzivno granatiranje duž linije kontakta u Donjecku i Lugansku.
Separatističke vlasti su tvrdile da je Ukrajina napravila "provokaciju velikih razmjera" i rekle da su uzvratile vatru.
Ukrajina je negirala da je otvorila vatru i rekla da separatisti granatiraju područja pod kontrolom vlade teškom artiljerijom i minobacačem. Ukrajinska vojna komanda je optužila da su neke granate pogodile dječji vrtić u Stanytsia Luhanskoj, ranivši dva civila i prekinule opskrbu električnom energijom pola grada. (VLADIMIR ISAČENKOV, Associated Press)
Pročitajte više: Ukrajina razmišlja da odustane od NATO članstva samo da izbjegne rat
