Dijete se rodi s imunitetom nasljeđenim od majke, a svoj razvija tek nakon nekoliko mjeseci. Problem nastaje kada se imunitet stečen preko majke istroši, a vlastiti još nije sazreo. To se događa između osmog i desetog mjeseca života. U tom periodu djeca su najosjetljivija i najnezaštićenija od bolesti. Iz tog razloga djeca do treće godine su često bolesna.
Kao i svake godine, hladni dani nam nameće temu respiratornih bolesti. Poznato nam je da, u prosjeku, dijete godišnje preboli do osam infekcija respiratornih puteva. Broj infekcija kod vrtićke djece je i do 12.
Često sebi postavljamo pitanje zašto neka djeca u kontaktu s istim uzročnikom razviju tek lakše prehlade dok druga obole od teških formi upale pluća? Zašto su neka djeca duže bolesna od drugih? Zašto im treba duplo više vremena da ozdrave? Zašto neka djeca gotovo da nikada nisu bolesna ili je to vrlo rijetko? Zašto su djeca često bolesna? Naravno da sve to zavisi od uzročnika s kojim se djeca susreću, uspješnosti terapije koja se sprovodi, dobroj saradnji ljekara i roditelja, dobi djeteta, ali i genetskoj predodređenosti.
Imuni sistem nije sazreo
Dijete je najčešće bolesno do treće godine života zato što njegov imunitet nije sazreo. Tek u dobi od 10 do 12 godina dostiže nivo odrasle osobe. Imunitet čine niz reakcija koje brane organizam izazvanih stranim tijelima i unesenim mikroorganizmima. Tako se stvara otpornost prema bolestima. Ta prirodna otpornost ili imunitet djeteta u najranijoj dobi zavisi od imuniteta majke.
Već tokom trudnoće majka krvlju prenosi svom plodu zaštitna tijela koja ga štite od infekcija. Prvim podojem novorođenče dobija zaštitu od svoje majke, jer je to prvo mlijeko bogato antitijelima. Iz tog razloga se i naziva prvom vakcinom. Povodom toga nameće se zaključak da je majčino mlijeko jedan od najboljih izvora zaštite od bolesti. Dokazano je da su dojena deca otpornija na različite infekcije, od upale uha, upale pluća, poremećaja ishrane. Imunitet je najjednostavnije rečeno otpornost organizma, sposobnost obrane od bolesti.
Ishranom i kretanjem protiv bolesti
U cilju zaštite od bolesti ishrana dece treba biti bogata vitaminima A, B6, C, E. Kretanje podstiče imunitet. Treba to imati na umu ako imamo dijete koje satima shedi uz kompjuter ili TV. Kod pojačane fizičke aktivnosti srce pumpa više krvi te zaštitne ćelije brže putuju tijelom. Preporučuje se fizička aktivnost barem pola sata dnevno. Kod manjeg djeteta za šetnju treba birati doba dana kad je toplije i nema vjetra.
Izvor: stil.kurir.rs
