U središnjem dijelu BiH kroz vijekove se formirao gradić u čiji su se životopis utkale raznolike historijske epohe. One su oblikovale njegov karakter u duhu države kojoj pripada. Riječ je o Visokom, koji je u žižu javnosti stigao nakon ifnormacije da se tu nalaze bosanske piramide.
Ovdje se živi oduvijek
Smješteno na ušću rijeke Fojnice u Bosnu, život u Visokom nikada nije prekidan još od mlađeg kamenog doba. Vjeruje se da je to zahvaljujući obilju vode, bogatstvu flore i faune. U okolini grada otkriveno je više nalazišta iz prethistorijskog i rimskog doba, dok od srednjovjekovnih tragova vrvi cijeli visočki kraj.
Ovdje su svoje korijenje puštali snažni i hrabri ljudi, svojevremeno ilirsko pleme Desitijati. Ni Rimljani ga nisu lako uspjeli pokoriti. Njihov ustanak gušili su četiri godine!
Grad Visoki utvrđen je u 12. vijeku s kraljevskom rezidencijom na uzvišenju i s podgrađem u podnožju zvanim Podvisoki. Tu su svoju historiju upisali vladari: Kulin ban, ban Stjepan II Kotromanić, ban i kralj Tvrtko I, kralj Ostoja i kralj Tvrtko II Tvrtković. Još uvijek su vidljivi ostaci jedne od naših historijski najznačajnijih crkvi – Kraljevske crkve, izgrađene u Milama (Arnautovići). Tu se održavao sabor cijele tadašnje Bosne, kralj Tvrtko je tu također krunisan, a u crkvi su se čuvale državne i druge isprave. U Kraljevskoj crkvi i oko nje otkriveno je preko stotinu grobova, među kojima i grobovi kralja Tvrtka I i bana Stjepana Kotromanića, dok je ispod stećka kralja Tvrtka I pronađen njegov plašt s grbom vezenim zlatnom žicom.
Visoko je od davnina bio prava zanatska sredina, dok u periodu bivše Jugoslavije, iza Drugog svjetskog rata, postaje mjesto razvoja kožarske, tekstilne, građevinske, metalne i prehrambene industrije.
Bosanske piramide
U žižu javnosti ovaj grad je dospio nakon izjave Semira Osmanagića, nezavisnog istraživača i poznavaoca drevnih kultura, da je brdo Visočica zapravo piramida. Na vrhu samog brda nalazio se nekadašnji srednjovjekovni kraljevski grad. Svojim oblikom Visočica ga je asocirala na piramide koje je posjetio u Južnoj Americi, te ju je nazvao Piramida Sunca, prema Huaca del Sol piramidi u Teotihuakanu. Pored nje, spominje se postojanje još dvije piramide – Mjeseca i Zmaja.
Kao jedan od argumenata o postojanju piramida u Visokom navodi se i to da ova dva uzvišenja zajedno s Visočicom formiraju jednakostranični trokut. Sve tri strukture imaju jasno oblikovane strane s ravnim platoom na vrhu. Prema Osmanagićevoj teoriji, u slučaju Visočice riječ je o kolosalnoj kamenoj piramidi sa zidovima građenim od kamenih blokova breče. Oni su slagani tako da je svaki novi red kako se ide prema vrhu pomican, čime se stvarao stepeničasti izgled građevine. Procjenjuje se da je visoka preko 200 metara. To bi, ako se potvrdi, značilo da je veća i od Keopsove piramide, te stara više od tri milenija. Istraživanja o svemu ovome su još u toku.
Jasno je da Visoko ima raznovrsnu turističku ponudu. Njoj je doprinijela i njegova šarolika vjerska struktura stvarajući arhitektonsko bogatstvo sakralnih objekata. Među njima se ističu zgrada Franjevačkog samostana s gimnazijom i kapelom, Tabhanska i Bijela džamija, te Pravoslavna crkva sv. Prokopije.
Pored svih svojih znamenitosti, Visoko s okolinom nudi također raskošno zelenilo, čist i svjež zrak, brojne izvore i potoke. Kao takav, pruža izvrsno utočište od užurbanog tempa savremenog života.
Izvor: furaj.ba
