Učenici trećih razreda srednje škole, od prošle sedmice, jedini su vraćeni u školske klupe, i to po kombiniranom modelu. Više od pola njih to ne želi pa i dalje nastavu prate online. U nekim razredima vrlo je mali broj onih koji dođu u školu.

Informacije su potvrdili i u Ministarstvu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u KS. Izrazili su veliku zabrinutost zbog takve situacije.

"U mnogim srednjim školama u toku prošle sedmice suočili smo se s mnoštvom izjava roditelja da im djeca pohađaju nastavu online. Jedan manji broj srednjih skola bilježi visok procenat učenika koji pohađaju nastavu u školi", izjavila je ministrica Naida Hota-Muminović.

Učenici sedmih i osmih razreda osnovnih škola od jučer su vraćeni u školske klupe, također po kombiniranom modelu.

Trebamo otvoriti škole

"Za njih ćemo objediniti podatke, ali imamo naznake da se većina roditelja izjasnilo za isključivo online nastavu. U razrednoj nastavi, to su učenici od 1. do 4., tj. 5. razreda, posjećenost je iznad 80 posto. Vrtići rade u uobičajenim kapacitetima, jer roditelji nemaju gdje ostaviti dijete kada idu na posao. Zabrinjava nas ovakav stav prema obrazovanju. Epidemiološka situacija je stabilna i prisutan je trend pada broja novozaraženih. Uz pridržavanje propisanih mjera trebamo otvoriti škole. Sve drugo radi, otvoreni su tržni centri, fitnes centri, kafići i restorani. Zašto bi škola bila zatvorena?", kazala je Hota-Muminović.

Lamija Husić, pomoćnica ministrice za srednje i obrazovanje odraslih, precizira da je prošle sedmice skoro 90 posto učenika od prvog do petog razreda bilo u školama, dok je kod trećih razreda srednje škole taj procenat samo oko 44 posto.

"Treći razredi nisu dolazili cijelu školsku godinu i smatrali smo sasvim opravdanim i normalnim da krenu pohađati nastavu u školama. Međutim, roditelji su masovno počeli navoditi razloge zašto ne mogu dolaziti, od toga da učenici imaju zdravstvene razloge, da u porodici imaju hronične bolesnike, do toga da nisu naveli razloge. Očigledno je da postoji određena vrsta otpora, straha, bojazni...", konstatira Husić.

Kaže da je prema jutrošnjim podacima broj učenika još i manji nego prošle sedmice.

"Zamislite situaciju kada vam stalno opada broj učenika, na kraju imate jedno dijete koje dođe na nastavu. Naravno, na kraju ni ono više neće da pohađa nastavu. Imamo takvu situaciju u velikom broju škola", kaže Husić.

Kaže da nema razloga za to, da zvanični podaci pokazuju vrlo mali broj oboljelih učenika i nastavnika, da je incidenca u opadanju, ali i da pri povratku djece u škole neće uslijediti masovna ispitivanja, loše ocjene…

"Nastava u školi pogotovo je bitna za one koji pohađaju trogodišnje škole te bi bar na kraju školske godine trebali steći osnovne vještine iz praktične nastave", objašnjava Husić.

Ministrica Hota Muminović dodaje da su, kada su odlučivali da učenike počnu vraćati u školske klupe, uzeli u obzir mišljenje struke, konkretno pedagoga.

"Sada se ti ljudi, naši pedagozi, suočavaju sa strašnim pritiscima kolega i prolaze svojevrsni linč. Takav pritisak na profesionalce, samo zato što nam se mišljenje kao ne sviđa, potpuno je nedopustiv i nije mu mjesto u prosvjeti. Ovo je jedna časna profesija", kaže Muminović.

Nastavnici zbog sugestije krive pedagoge

Potvđuje nam to Samela Alagić‎, predsjednica Udruženja pedagoga KS. Objašnjava da su prije povratka djece u školske klupe pisali ministarstvu i sugerirali da zbog mentalnog zdravlja djece i svih posljedica koje mogu proisteći nakon online nastave i dužeg boravka djece u kućama, razmisle o tome.

"Spomenuli smo samo učenike od prvog do petog razreda. Apsolutno nismo spomenuli učenike 7. i 8. razreda, učenike srednjih škola, nastavnike… Bazirali smo se na malu djecu, jer smatramo da je za njih veoma dobro da budu u školi. Pogotovo prvačići. Naravno, naveli smo da tu sugestiju uzmu u obzir kada se steknu epidemiološki uslovi, kada Krizni štab i Ministarstvo zdravstva donesu odluku", kazala nam je Alagić.

Međutim, kako tvrdi, nakon što je odlučeno da se djeca vraćaju u škole, u udruženju, pogotovo ona kao predsjednica, doživljavaju linč.

"Prigovaraju nam da smo mi kumovali povratku sedmih razreda, srednjoškolaca… Ljudi mi pišu, svašta govore po društvenim mrežama, a ja ni kriva ni dužna, to smo sugerirali iz najbolje namjere, najboljeg interesa djeteta", kaže Alagić.

Upitana o tome od koga trpe pritiske, kaže da to dolazi iz nastavničkih krugova.

Pročitaj više: Sarajevo: Predloženo da italijanski jezik bude drugi strani jezik u osnovnim školama