Šta su sunčani satovi?

Zbog cijelokupnog društvenog sistema, unificirano mjerenje vremena je od posebne važnosti. Bez zajedničkog razumijevanja sati, minuta i sekundi ne bi mogli funkcionirati. Naučiti kako odrediti vrijeme preko sunca je vještina koja je jako korisna. Sunce je čovjekov prvi sat. Prvi sunčani satovi koje poznajemo potječu iz Egipta iz 15. stoljeća prije Krista.

Prvi sunčani satovi bile su bili motke zabodene u zemlju.

Kamenje poredano oko mot­ke označavalo je položaj sjene koja se okretala ukrug tokom dana. Na taj su način ljudi mjerili prolaznost vremena. Kasnije su se počeli upo­trebljavati veliki stupovi.

“Kleopatrina igla“, koja se nalazi u Centralnom parku u New Yorku, nekad je bila dio sunčanog sata.

Sunčani sat je astronomska naprava koja promjenom položaja sunca na nebu pokazuje približno vrijeme. Sunčani satovi su u upotrebi još od antičkih vremena, a sve do početka 19. vijeka bili su osnovni pokazivači vremena. Obični sunčani satovi ne mogu biti precizni kao drugi satovi. Postoji razlika od 15 minuta tokom godine, poznata kao “ujednačavanje vremena” jer je orbita Zemlje malo eliptična i njena os je nagnuta prema ravnini orbite.

U Bosni i Hercegovini rijetki su gradovi koji se mogu pohvaliti da imaju sunčani sat. Travnik je jedan od njih.

Sat se nalazi u plitkom udubljenju na jugozapadnom zidu Hadži Ali-begove džamije. Tačna godina izgradnje travničkog sata nije poznata kao ni ime njenog konstruktora. Moguće je da je sat postojao na džamiji koju je izgradio Mehmed-paša Kukavica, a koja je izgorjela u požaru. Pošto su pojedini dijelovi džamije tom prilikom ostali sačuvani, moguće je da je i sat ostao na izvornom mjestu.

Kada je postavljen imao je karakter javnog instrumenta koji je koristio cijeloj travničkoj čaršiji.

Pravilno je orijentiran prema stranama svijeta i postavljen na mjesto sa precizno određenim geografskim kordinatama koje su ugravirane u njegovom postolju.

Prema sunčanom satu su se podešavali i mehanički satovi ugrađeni na dvije travničke sahat-kule kao i ručni satovi imućnijih Travničana. Ovaj sat je danas zanimljiv kao turistička atrakcija.

I Tuzla ima svoj sunčani sat.

Smješten je na ulazu u dvoranu Mejdan i okružen je čempresima. Pravilno je orijentiran prema stranama svijeta i postavljen na mjesto sa precizno određenim geografskim kordinatama koje su ugravirane u njegovom postolju.

Lunarni sat u Sarajevu, Sahat - kula

Na zapadnoj strani gazi Husref-begove džamije u Sarajevu, izvan haremskih zidova izgrađen je 1529. godine vakufski objekt. U njemu je, osim prostorija za vakufske službenike, bilo smješteno imare, besplatna vakufska kuhinja za studente i sirotinju, kao i musafirhana, besplatno konačište za putnike, koji su tu mogli ostati do tri dana. Krajem 16. stoljeća, među zidovima ovog objekta, dozidana je sahat-kula. Dokument iz 1697. pokazuje da je te godine obnovljena nakon što je oštećena u požaru.

Sat na ovoj sahat-kuli pokazuje vrijeme po lunarnom računanju, što znači da se dan završava u momentu zalaska sunca i da nastaje novi. U kuli postoje četiri satna brojčanika, koji gledaju na sve četiri strane svijeta. Satni mehanizam nabavljen je 1875. godine u Londonu. Kada je postavljan, gornji dio sahat-kule je dozidan i prilagođen za ugradnju i dobru vidljivost.

S obzirom na to da se dužina dana tokom godine svakodnevno mijenja, pa prema tome i vrijeme zalaska sunca, satni mehanizam potrebno je stalno podešavati. Kada nastane zalazak sunca, sahat-kula pokazuje 12 sati, što često zbunjuje turiste.

Zanimljivo je i da je ovo jedina sahat-kula sa lunarnim satom u Evropi.

Izvor: Akos.ba, Wikipedia