Niccolò Paganini (Genova, 27. oktobar 1782. - Nica, 27. svibnja 1840.), talijanski violinist i kompozitor.
Kao violinist uglavnom samouk, karijeru je započeo 1793. u Italiji. Iskonski nadaren, fanatički predan svom umijeću, poznavajući uz to bit svoga instrumenta, Paganini je najveći violinist virtuoz svih vremena.
Paganini italijanski virtuoza i kompozitora, poznat je po tome što je izvodio vratolomije na violini koje do tada nisu viđene na bilo kom instrumentu. Zbog toga se vjerovalo da je u dosluhu sa đavolom.
Postoji i legenda da je na jednom koncertu svirao samo na jednoj žici. Poslije jednog koncerta potražio je kočiju da ga odveze kući.
Kočijaš koji je prepoznao slavnog violinistu rekao je:
- Za Paganinija 20 lira!
- Zašto tako mnogo? začudio se Paganini.
- Zato što sam toliko platio ulaznicu za vaš koncert na kome ste svirali samo na jednoj žici!
- Dobro - rekao je violinista - platiću ovu sumu, ali pod uslovom da me odvezete SAMO NA JEDNOM TOČKU!
Više anegdota potvrđuje da je Paganini bio tvrdica.
Kada su mu prijatelji savjetovali da se oženi rekao je:
- Da se oženim, pa da ona besplatno sluša moje stvaranje!
Ali ono što je najzanimljivije što se tiče njegovog uspjeha jeste da je on posljedica rijetkog fizičkog oboljenja.
U svom relativno kratkom životu, Paganini je dramatično povećavao tehničke mogućnosti violine. Mogao je uraditi stvari koje niko nikada ranije nije uradio na nekom od instrumenata. Ali kako i zašto je uspjevao u tome?
Decenijama su se pitali svi, a onda došli do zaključka da je imao rijetko oboljenje pod imenom Marfanov sindrom. Ovaj sindrom podrazumjeva genetički poremećaj koji mijenja oblik vezivnog tkiva, čineći ga neubičajeno dugim i produžavajući prste koji su tanki i gipki.
Njegov lični fizijatar napisao je 1832. godine kako njegove ruke nisu mnogo duže od prosječnih. Međutim svi njegovi djelovi su tako rastezljivi, mogu udvostručiti svoju veličinu. To mu je omogućilo da bez promjene pozicije ruke savija zglobove lijeve ruke, koja dodiruje žice, a da desni zglob prirodno kreće i savija. A da se pri tome ne umara i ne opterećuje.
Kazu i da je znao satima da sjedi na djenovljanskom groblju, jer je tu najlakse dolazio do inspiracije. To je, uz pomenuti "djavolski talenat ", drugi uzrok nadimka koji je dobio.
Svojim načinom sviranja znatno je utjecao na stil violinske muzike. Obogatio je i tehniku, sviranje na jednoj žici, kromatski glisando, pizzicato lijevom rukom itd. Oponašao se i njegov način sviranja, a i odijevanja, pa su bečki izlozi bili puni robe "a la Paganini". Car mu je dodijelio i titulu dvorskog virtuoza.
Umro je od tuberkuloze 1840. godine u Nici.
Pročitaj više: Misteriozni kantautor bivše Jugoslavije: Miladin Šobić, preživio moždani udar
