Pingvini su vrlo dobro prilagođeni životu u vodi. Njihova krila služe im za ronjenje i plivanje, i ne koriste ih za letenje. U vodi su stoga izuzetno okretni.

U njihovom glatkom perju se nalazi sloj zraka koji ih štiti od hladnoće, ali i pomaže pri ronjenju.

Većina vrsta je samo neznatno teža od težine vode koju istiskuju svojim tijelom, pa im je zbog toga relativno lako roniti. Pod vodom mogu doseći brzinu od 5 do 10 kilometara na sat, no neke vrste mogu plivati brže, do 36 kilometara na sat.

Da li ste znali:

1.Pingvini su jedna od oko 40 vrsta ptica koje ne mogu letjeti.

2. Većina naučnika se slaže da postoji 17 vrsta pingvina. Od ovih 17 vrsta, 13 ih je ugroženo, a neke su čak i na rubu izumiranja.

3. Često putuju tako što se ‘sankaju’ na svojim stomacima. Istraživači vjeruju da je ovo pingvinima efikasan, ali također i zabavan način kretanja.

4. Svi pingvini žive u južnoj hemisferi, od Antarktika do toplijih voda Galapagosa u blizini ekvatora. Niti jedan pingvin ne živi na Sjevernom Polu.

5. Pingvini su vrlo društvene ptice. Čak i na moru, pingvini obično plivaju ​​i hrane se u skupinama. Neke kolonije na Antarktiku mogu sadržavati 20 miliona ili više pingvina!

6. Od svih pingvina i svih ptica, Carski pingvin (Aptenodytes forsteri) živi u najhladnijem okruženju. Na njihovom prirodnom staništu,Antarktiku, temperature zraka mogu biti i -40 stepeni Celzijusa, a brzina vjetra može dosegnuti i do 144 km/h.

7. Pingvin može ostati pod vodom 10-15 minuta (Carski pingvin može i do 20 minuta) prije nego moraju izroniti kako bi udahnuli zrak.

8. Pingvini na Antarktiku nemaju kopnenih neprijatelja.

9. Kraljevski pingvini mogu formirati kolonije gnijezda do 10.000 pingvina. Svaki pingvin u koloniji se nalazi na istoj i tačnoj udaljenosti od svog komšije.

10. Pingvini vide bolje pod vodom nego na kopnu. Mnogi naučnici vjeruju da su pingvini ekstermno kratkovidni na kopnu.

11. Crna leđa pomažu pingvinima da se ‘stope’ sa okolinom (morem, kopnom, stijenama…) i na taj način izbjegnu predatore koji ih vrebaju sa visine. Bijela boja na stomaku im pomaže da izbjegnu predatore koji ih vrebaju iz dubina (kada su u vodi).

12. Različite vrste pingvina privlače partnera na različite načine. Kraljevski pingvini pjevaju duge pjesme sa svojim partnerima. Mužijaci Papuanskih pingvina poklanjaju svojim partnerima darove koji se uglavnom sastoje od šljunka ili kamenja. Za pingvine, jaka ‘ljubavna’ veza je izuzetno važna za podizanje mladih.

13. Veći pingvini obično žive u hladnijim krajevima. Manji pingvini obično žive u umjerenim i toplijim krajevima.

14. Najstariji pronađeni fosil pingvina, Waimanu manneringi, star je oko 60 miliona godina. Njegovo ime dolazi od Maori pojma za “vodene ptice”.

15. Pingvini mogu kontrolisati protok krvi u svojim ekstremitetima.

16. Ove ptice mogu piti slanu vodu jer imaju posebnu žlijezdu koja filtrira sol iz krvotoka.

17. Odrasli mužjak Carskog pingvin je ptica koja može izdržati najduže bez hrane. Tokom perioda inkubacije, oni neće jesti oko 115 dana!

18. Pingvini se obično ne boje ljudi.

19. Pingvini su izgubili sposobnost da lete prije nekoliko miliona godina. Međutim, oni su ptice koje najbrže plivaju i najdublje rone. Ujedno su i najveće vodene ptice.

20. Svakog 25. aprila obilježava se Svjetski dan pingvina.

Pročitaj više: Da li ste znali: Postoji više vrsta nosoroga