Prof. dr Jasna Bajraktarević: Kako razgovarati sa djecom o narkomaniji

Kako razgovaradi s djecom o narkomaniji
Prof.dr. Jasna Bajraktarević

Zloupotreba droge prisutna je u svim dobnim grupama, ali je ipak najrizičniji uzrast – adolescentno doba. „Krivci“ za to su novi načini zabave, trendovi, pozitivni stavovi prema drogama, materijalistička filozofija, hedonistička orijentacija prema životu, povodljiv adolescentni karakter itd. Među psihološkim uzročnicima dominanti su osjećaj inferiornosti i nedostatak samopoštovanja, loše socijalne prilike u porodici, nedostatak roditeljske pažnje i ljubavi.

Djeca predškolskog uzrasta nisu korisnici droga, ali ukoliko razgovarate sa njima u predškolskom uzrastu, prije nego što problem nastane, imat ćete dobre rezultate kada djeca budu imala 10, 11 i 12 godina, kada je najpotrebnije. Inače sve zdrave navike se stiču u predškolskom uzrastu (upotreba zdrave hrane, higijena, oblačenje u skladu sa vremenskim prilikama i slično).

Odnos između roditelja i djeteta ne može opstati bez komunikacije.

Djeca vjeruju da imaju dosta vrijednih stvari o kojima bi razgovarali. Kada ih roditelji slušaju pažljivo, djeci to pomaže u izgradnji samopoštovanja i povjerenja. Najvažnije je zapamtiti da, kada treba razgovarati o složenim (kompleksnim) temama, kao što su upotreba alkohola i zloupotreba droga, to nisu razgovori od 5 minuta. Komunikacija u tom pravcu, treba da predstavlja stalni dijalog koji će sa rastom vašeg djeteta postajati sve kompleksniji.

Otvoreni dijalog služit će da Vaše dijete na najbolji način nauči što više o zloupotrebi droga, efektima nakon zloupotrebe i šteti koju droga može nanijeti. Istaknite koliko je radoznalost potrebna i kako je ne treba gušiti, već treba naći način zadovoljiti je bezopasno.

Nastojte da vašem djetetu omogućite i druge izvore saznanja koje ćete mu ponuditi prilikom otvorenog dijaloga. Na primjer: knjige, dokumentarni filmovi, naučni i drugi časopisi, predavanja, tribine.

Ne treba da izigravate detektive u životu vašeg djeteta. Ne preturajte po njihovim stvarima, već razgovarajte sa djetetom otvoreno o onome što vas zabrinjava i o njegovom ponašanju. Većina roditelja najviše strahuje da će im djeca postati ovisnici. Pojedini roditelji se jako varaju ako misle da imaju kontrolu u svojim rukama, da su njihova djeca, putem zabrana, opomena i nadzora, zaštićena od mogućnosti kontakta sa drogom i ovisnicima. Iluzija je da postoje načini kojima ćete vaše dijete spriječiti da ne dođe u kontakt sa drogom i ovisnicima.

Roditelji mogu samo uporno i mukotrpno raditi na tome da dijete bude dovoljno čvrsto i otporno da može doći u kontakt sa drogom, a da ne postane ovisnik.

Ne postoji opšta klasifikacija znakova da dijete koristi određenu drogu, ali postoje određeni znakovi koji nas mogu uputiti da dijete vodi poseban životni stil – ovisnički. Najbolji primjer za to je zloupotreba marihuane koja je najpristupačnija na našem tržištu i droga koju omladina u našoj zemlji proba nakon alkohola ili cigareta. Marihuana se može godinama pušiti bez upadljivih promjena ponašanja. Stanje nadrogiranosti traje od 2 do 3 sata, dosta je blago i lako se prikriva do potpune neprepoznatljivosti.

Ne pokušavajte da budete prijatelj svom djetetu, budite jednostavno roditelj, to je mnogo više od prijatelja.

Budite oslonac, podrška i sigurnost, prihvatite ga bez izuzetaka, prijateljski se ponašajte – izražavajte svoju ljubav, zainteresovanost i poštovanje. U takvom odnosu ne smijete zaboraviti da niste ravnopravni. Vi ste moćniji i uvijek autoritet u očima svog djeteta. Koliko ste sposobniji da rješavate mirno životne probleme, toliko ste i veći autoritet. Prijateljstvo znači ravnopravnost, prijatelj nam ne određuje dokle ćemo ostati uvečer u gradu, s njim dijelimo intimna iskustva koje rijetko ko dijeli sa roditeljima. Zato vi niste i ne možete biti prijatelj sa djetetom. Vi ste u mnogo moćnijem i važnijem odnosu od prijateljstva. Ne zaboravite to i neka vam bude dovoljno što će vas neko zvati mama ili tata.

Tekst preuzet iz knjige Mentalno zdravlje,

Autora teksta “Kako razgovarati sa djecom o narkomaniji” prof. dr Jasna Bajraktarević

Pročitaj više: Jasna Bajraktarević: Burnout – sagorjevanje na poslu

Pratite nas na našim stranicama na

Odgovori

Vezane vijesti

Vezane vijesti