U noći sa subote na nedjelju u dva ujutro završit će ovogodišnje zimsko računanje vremena i započeti ljetno pomicanjem kazaljki sata za jedan sat prema naprijed. Drugim riječima, u dva poslije ponoći kazaljke će se pomaknuti tako da pokazuju tri sata. To znači da ćemo te noći malo kraće spavati.
U 2021. članice EU mogu ukinuti pomicanje kazaljki sata
Kako su dobrobiti pomicanja kazaljki sata posljednjih godina sve češće bile osporavane, Europski parlament još je početkom februara 2018. većinom glasova donio rezoluciju kojom bi se ono trebalo ukinuti.
Tom odlukom nije ukinuto ljetno računanje vremena za sve članice EU, nego će one same moći odlučivati o tome.
Tokom 2021. zemlje članice trebale bi odlučiti o vlastitim režimima. Mogu odlučiti zadržati ljetno vrijeme (prema sadašnjem ili modificiranom sistemu ljetnog računanja vremena) ili ga ukinuti. Odbacivanje ljetnog računanja vremena rezultirat će istim vremenom cijele godine (zimskim vremenom), koje po definiciji podrazumijeva mračnije večeri tokom proljeća i ljeta. No, države mogu slobodno odabrati i da cijelu godinu ostanu na ljetnom računanju vremena.
Neusklađivanje bi moglo uzrokovati haos
Neki europarlamentarci smatraju da bi države trebale imati pravo same odabrati vrijeme koje će zadržati, odnosno da se mogu odlučiti i za trajno ljetno računanje vremena. Drugi pak upozoravaju da će samostalnost u odlučivanju stvoriti probleme za unutrašnja tržišta.
Suprotstavljanje promjenama sata veće je u zemljama na sjeveru, gdje su sezonske razlike u dnevnom svjetlu veće nego na jugu.
Finska je 2019. pozvala na ukidanje ljetnog računanja vremena za cijelu EU, nakon što je peticija prikupila više od 70.000 potpisa građana koji pozivaju na takvu promjenu. U junu Finska ima 18.5 sati dnevnog svjetla, ali u prosincu samo 5.5 sati. Odgovarajući podaci za Grčku su 14.5 i 9.3 sata. No, obje zemlje nalaze se u istoj standardnoj vremenskoj zoni - istočnoeuropskom vremenu (GMT + 2).
"Bez dogovora bit će kaosa i problema u zračnom prometu, trgovini..."
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan još je 2018. istaknula da bi bilo najbolje kada bi se donijelo neko ujednačeno rješenje za cijelu EU. ''Problem je u tome što nisu potrebe svih zemalja jednake. Primjerice, u zemljama na sjeveru Europe dani počinju nekoliko sati kasnije nego u Hrvatskoj ili Grčkoj'', rekla Borzan.
''To znači da će države, sasvim legitimno, vući svaka na svoju stranu pa će biti teško dogovoriti se. A ako se ne dogovore, ako Europa po računanju vremena bude nalikovala na leopardovo krzno, bit će kaosa, problema u zračnom prijevozu, trgovini i sl. Već i ovako, s tri vremenske zone, imamo problema'', poručila je Borzan.
Zimska depresija
Skraćenje dana zimi posebno teško pada ljudima koji imaju problema sa sezonskim poremećajem raspoloženja. Naime, poznato je da smanjenje izloženosti Suncu u organizmu smanjuje razine hormona sreće serotonina, a povećava razine melatonina koji pojačava simptome zimske depresije.
Kada bi se pitalo ljude osjetljive na ovaj problem, a to su, gledano u postocima, češće odrasle žene nego odrasli muškarci, bilo bi najbolje kada bi se ljetno računanje vremena nastavilo i u zimskim mjesecima.
Europljanima je dosta pomicanja kazaljki - većina bi ljetno
U septembru 2018. objavljeni su rezultati internetske ankete Europske komisije u kojoj su Europljani glasali žele li ukinuti pomicanje satova na proljeće i jesen.
U anketi je sudjelovalo rekordnih 4.6 miliona ljudi, a preko 80 posto njih glasalo je za ukidanje pomicanja sata.
Većina od 80 posto Europljana glasala je i za to da sat ostane na ljetnom računanju vremena. Tadašnji predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker bio je uvjeren je da će EU prijeći na ljetno računanje vremena. Poručio je kako nema smisla pitati ljude što žele i što misle o nekom pitanju, a potom ignorirati njihovo stajalište.
"Ljudi to žele, mi ćemo to napraviti", zaključio je Juncker.
Zastarjela ideja
Kao što se već pisali , mnogi stručnjaci ističu da je ljetno računanje vremena zastarjela ideja koja je nekog smisla imala u vrijeme kada su se u večernjim satima koristile svijeće, ali ne i danas. Brojna istraživanja pokazala su da ono nema nekih ozbiljnijih utjecaja na potrošnju energije, ako uopće ima ikakvih.
Uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno je predloženo radi štednje energije kao ''Daylight Saving Time'' (DST).
Prvi ju je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908. Potom su ga 1916. godine uvele Njemačka i Austro-Ugarska za I. svjetskog rata, radi uštede goriva. Ideje se ponovno sjetila Francuska tijekom naftne krize 1972. Iako pomicanja kazaljki nisu urodila nikakvim mjerljivim uštedama, Njemačka je slijedila Francusku, a za njom su se povele i brojne druge europske zemlje. Tako danas imamo sustav od kojega do sada nisu odustale ni SAD ni Europa, iako je sve više stručnih argumenata koji govore protiv njega. Neke zemlje poput Rusije, Bjelorusije i Ukrajine već su odustale od koncepta.
Pročitaj više: ZANIMLJIVO: Na novčanici od 100 dolara nalazi se Bendžamin Frenklin: Da li je bio kanibal?
