ZANIMLJIVO: Na novčanici od 100 dolara nalazi se Bendžamin Frenklin: Da li je bio kanibal?

Bendžamin Frenklin osnivač SAD-a
Foto: Victor Mochere

Bendžamin Frenklin bio je jedan od „očeva“ osnivača Sjedinjenih Američkih Država. Ličnost koja je briljirala na svakom polju ljudskog djelovanja. Dugo je živio u Engleskoj, u kojoj je bio poslanik američkih kolonija.

U podrumu njegove londonske kuće 1998. godine došlo se do užasavajućeg otkrića, koje umalo nije uništilo njegovu veličanstvenu reputaciju.

Bendžamin Frenklin je rođen 17. januara 1706. godine, a preminuo je 17. aprila 1790.

Bio je jedan od očeva osnivača Sjedinjenih Američkih Država. Već za svog života uvaženi polimata, pisac, novinski urednik, izdavač, politički teoretičar, naučnik, pronalazač, direktor pošte, državnik, diplomata, autor najsnažnije i najuticajnije karikature svog vremena (a možda i svih vremena). Zbog svega toga je stekao zvanje "Prvog Amerikanca".
Frenklin se tretira i kao osnovni teoretičar temeljnog američkog etosa, kao saveza između praktičnih vrijednosti poput štedljivosti, marljivosti, obrazovanja, duha zajedništva i samoupravnih institucija sa jedne strane, i sa druge protivljenja političkoj i religijskoj autoritarnosti.

Njegova otkrića vezana za elektricitet su bila ključna za dalji razvoj nauke i svijeta. Njegove izume i dan - danas koristimo, a da toga uopšte nismo svjesni .

Da li ste znali da je ovaj velikan izmislio gromobran i bifokalne naočare?!

Pri kraju svog života oslobodio je sve svoje robove i postao najistaknutiji borac protiv te užasne institucije koja je milenijumima u većem dijelu svijeta bila najnormalnija stvar . 

Zbog njegovih vrhunskih dostignuća u životu, na praktično svakom polju ljudskog djelovanja kojeg se dohvatio , njegova domovina je 1861. godine stavila njegov lik na novčanicu od 100 dolara. Najvrijednija u cirkulaciji, na kojoj se još uvijek nalazi.

Trideset i dva okruga u SAD nose ime po njemu , pedeset gradova i varoši , šest koledža i univerziteta , trideset i jedna srednja i osam osnovnih škola , dva preduzeća , jedan most , jedan autoput , pet ulica , krater na Mjesecu, jedan stadion , nekoliko brodova...  A u periodu 1784-88 . godine postojala je čak i država koja se zvala po njemu .

Dakle , jasno vam je da je u pitanju jedna od najbitnijih ličnosti u historiji Sjedinjenih Država. Jedna od onih koje su je definisale , utemeljile , stvorile . 

Zato ne moramo da vam naglašavamo kakav je šok nastao 1998. godine kada je grupa pod nazivom " Prijatelji kuće Bendžamina Frenklina " pronašla masovnu grobnicu ispod podruma njegovog elegantnog londonskog džordžijanskog doma. On je u njoj živio u dva navrata, između 1757-1775 , kao poslanik američkih kolonija u matici.

, Image: 106571884, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy

Policija je odmah pozvana na lice mjesta. Otkriveno je ukupno oko 1.200 komada kostiju koje su pripadale desetorici ljudi , od kojih su šestoro bili djeca . Procenjeno je da se radi o ostacima starim oko 200 godina , zbog čega je Skotland Jard izgubio interesovanja za slučaj. Međutim, za slučaj su se zainteresovali arheolozi. Ponajviše zato što je postojala mogućnost da su kosti zakopane u vremenu u kojem je u toj kući živio Bendžamin Frenklin. 

Naravno da se odmah postavilo pitanje da li su Amerikanci na svoju novčanicu stavili kanibala i masovnog ubicu .

Odgovor je razočarao veliku većinu amerofoba . Detaljno istraživanje pokazalo je da su mnoge kosti bile presječene , da su druge imale tragove skalpela , da su neke lobanje bušene . Sve je ukazivalo na jednog čovjeka - Viljema Hjusona , ranog anatomičara koji je živio i radio u vremenima u kojima je savremena medicina bila tek u povoju i kada o ljudskom tjelu nismo znali skoro ništa .

To je također bilo i vrijeme kada je bilo skoro nemoguće legalno doći do tjela mrtve osobe radi ispitivanja . Ako ste željeli da doprinese razvoju nauke ( zbog koje mi danas nemamo prosječan životni vjek od 40 godina, već većina nas doživi 70 ) imali ste malo izbora : ili da se nadate da će neko da počini prije - gnusan zločin zbog kojeg će ga nadležni osuditi na smrtnu kaznu plus seciranje , ili da kopate grobove i vadite leševe , ili da platite nekome da to uradi umjesto vas .

Stručnjaci smatraju da je ulica Krejven broj 36. bila lokacija kojoj Hjuson nije mogao da odoli zato što se nalazila tačno na pola puta izmedu vješala sa jedne strane i pristaništa na kome je ukradene leševe mogao da pokupi , sa druge . Također , stanar je bio blizak prijatelj , a vlasnica kuće punica .

Kada bi završio sa ispitivanjem , Hjuson je prosto zakopavao ostatke u podrumu. Drugačije nije mogao, jer bi njihovo iznošenje napolje moglo da dovede do hapšenja od strane vlasti .

Niko ne zna koliko je tačno sa svim onim što se tu dešavalo bio upoznat sam stanar , Frenklin . Mogao je da zna , ali ne nužno . Čak i da je znao , malo je vjerovatno da je u tome učestvovao. Za medicinu nije bio zainteresovan koliko za fiziku. 

Čak i da je znao , kao osoba koja je duboko vjerovala u naučni progres, nije o tome pričao . Sa druge strane , možda pojma nije imao šta se dešava, budući da je jedno vrijeme boravio i u kući same gazdarice.

Uglavnom , u godini u kojoj je Frenklin prekinuo svoj drugi boravak u Engleskoj, Viljem Hjuson je preminuo od infekcije nakon što se posjekao dok je secirao nečije tijelo.

Dakle, Bendžamin Frenklin nije bio ni psihopata, ni masovni ubica, ni kanibal, niti ima veze sa kostima u svom podrumu

Bio je čovjek koji je vjerovao u nauku. Kosti u podrumu kuće koju je unajmljivao pripadali su tada već mrtvim ljudima . Bez obzira na to , oni i onaj koji ih je secirao su pomogli razviju medicine zbog čega više ne umiremo od najbanalnijih oboljenja.

Izvor: Telegraf.rs

Pročitaj više: Radio: Historijske činjenice i zanimljivosti

Pratite nas na našim stranicama na

Vezane vijesti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)