Naftne rezerve u BiH potrošile bi se do podneva jednog dana

Nafta

Naftne rezerve
Foto: Freepik

Zalihe nafte u BiH su veoma male, ukazuju stručnjaci, jer Federacija BiH ima nešto, a Republika Srpska nema ništa, jer ne radi rafinerija u Bosanskom Brodu i svoje zalihe, ako ih uopšte ima, čuva u Naftnoj industriji Srbije.

Cijene goriva, u posljednjih nekoliko dana, dosežu svoje historijske maksimume, a nekoliko medijskih objava, koje su se pokazale kao neistinite, natjerali su stotine građana da u kasnim noćnim satima krenu u potragu za benzinom. Slike „zakrčenih“ benzinskih pumpi u Sarajevu brzo su se proširile informativnim portalima i društvenim mrežama. Iako je vijest o naglom i velikom poskupljenju naftnih derivata bila lažna, histerija i panika građana bile su itekako stvarne.

Kriza energenata traje već nekoliko mjeseci, a intenzivirala se početkom ruske agresije na Ukrajinu, što je razlog da cijeli svijet plaća rekordno visoke cijene nafte i plina. U Bosni i Hercegovini nije ništa drugačije osim možda jedne stvari. Naime, većina razvijenih zapadnih zemalja nastoji stvoriti što veće naftne rezerve baš iz razloga da što bezbolnije amortizuje oscilacijske udare na tržištu.

Kakvu naftnu politiku vodi Bosna i Hercegovina, kakvu entitet Federacija BiH, postoje li naftne rezerve i koliko dugo mogu odolijevati udarcima sa naftnih berzi neka su od pitanja koja interesiraju građane Bosne i Hercegovine.

Najpozvaniji da odgovori na ova pitanja, predsjednik uprave “Operator-Terminali Federacije” (OTF), Hemedin Zornić u prvom razgovoru za Al Jazeeru Balkans pristao je dati odgovore na postavljena pitanja uz molbu da se razgovor obavi nešto kasnije, jer je u trenutku poziva bio spriječen govoriti za novinare. Po njegovim riječima, s pitanjima smo ga zatekli „usred sastanka Upravnog odbora OTF-a“.

Male zalihe

Na poziv u dogovoreno vrijeme Zornić nije odgovorio kao niti na jedan kasniji, a o razlozima „izbjegavanja“ novinara i pitanja koja interesiraju javnost Bosne i Hercegovine možemo samo nagađati. Jer, iz razgovora sa drugim sagovornicima Al Jazeere, koji nisu izbjegavali „neugodna“ novinarska pitanja, doznali smo da su naftne rezerve Fedearcije BiH toliko male da „mogu trajati do podneva u jednom danu“, kako je sasvim plastično stanje opisao predsjednik Udruženja naftnih derivata Federacije BiH, Milenko Bošković.

Zalihe kojima raspolaže Federacija BiH, pojašnjava Bošković, izuzetno su male i one se koriste uglavnom u stanju elmentarnih nepogoda, odnosno kada zemlju pogode poplave ili požari i to isključivo da bi se pogonskim gorivom napojila mehanizacija „kamioni, bageri i građevinski strojevi i to gorivo se nalazi u terminalu u Živinicama“.

Bošković objašnjava kako je evropska preporuka da se stvaraju rezerve koje bi mogle zadovoljiti tromjesečnu potrošnju jedne zemlje i pojašnjava.

„Ako je godišnja potrošnja Federacije BiH oko milion tona i Republike Srpske negdja oko, recimo, od 500 do 600 hiljada tona, onda izračunajte koliko je trećina odnosno koliko se potroši za tri mjeseca. Tolike bi trebale biti zalihe, međutim te se zalihe nemaju gdje čuvati jer nema operativnih terminala“.

Dodatni problem u stvaranju naftnih rezervi je i odluka vlasti Republike Srpske da svoje zalihe, ako ih uopšte ima, čuva u Naftnoj industriji Srbije (NIS), kaže Bošković priznajući da ne zna „kakva je tamo situacija i da li Srbija ima uopće zalihe dovoljne za sebe“.

U Federaciji BiH 700 pumpi

Na pitanje kolike su, po njegovom mišljenju zalihe nafte u zemlji Bošković pesimistično odgovara: „Veoma male“.

„Federacija BiH ima nešto, a Republika Srpska nema ništa u zemlji, jer ne radi rafinerija u Bosanskom Brodu. Ti brodski spremnici su bili korišteni kao rezervoari za gorivo koje je dolazilo iz Srbije, od Naftne industrije Srbije, ali u ovakvoj krizi svako misli na sebe pa Srbija drži kod sebe te zalihe, unutar svoje zemlje“, pojašnjava Bošković.

Ono što bi najviše trebalo zabrinuti građane jeste činjenica da su naftne zalihe Federacije BiH toliko male da mogu potrajati „do podne“, pomalo ironično kaže Bošković, a onda plastično objašnjava o kakvoj je zapravo količini goriva u pitanju.

„Dva miliona litara, to ima jedna veća pumpa, tolike zalihe, ali recimo u Federaciji BiH je 700 pumpi i sve imaju određene količine goriva i ima desetak privatnih terminala i oni imaju određenu količinu goriva i sve su to u određenom smislu rezerve, jer ako država ima novce onda ona od tih trgovaca može kupiti to gorivo“, smirujuće objašnjava Bošković.

Ako su izostale informacije od najpozvanije osobe za pitanje naftnih rezervi u Federaciji BiH, za odgovore smo se obratili novinaru portala Tačno Predragu Blagovčaninu, koji je u seriji tekstova tematizirao naftnu tematiku.

Saniran jedino terminal Živinice

Blagovčanin kaže da Bosna i Hercegovina nema zakonsku regulativu o obaveznim zalihama nafte i naftnih derivata dodajući kako je „Sekretarijat Energetske zajednice je pružao tehničku pomoć 2014. i 2016. godine kako bi naša država formulirala model za hitni sistem zaliha u skladu sa evropskom Direktivom 2009/119 koji je bio prilagođen našem unutrašnjem uređenju“.

„To se do danas nije realizovalo. Razloge treba tražiti činjenici da je Operator terminala Federacije BIH za 17 godina svoga postojanja uspio djelomično sanirati jedino terminal Živinice i to samo sedam miliona litara od projektovanih 46 miliona. Federacija BiH po ovoj direktivi bi trebala ima rezerve nafte i naftnih derivata u iznosu od 200 miliona litara. Postavlja se pitanje i koliko je nafte koja je sada uskladištene u Živinicama u vlasništvu Federacije BiH? Pored ovog terminala, u vlasništvu OTF su i terminali u Bihaću, Mostaru i Blažuju kao i vojni terminali koji također zahtijevaju rekonstrukciju“.

Na pitanje vode li država Bosna i Hercegovina i entitet Federacija BiH suvislu politiku stvaranja naftnih rezervi, Blagovčanin izrično odgovara da „na osnovu ovih statističkih podataka očigledno je da Bosna i Hercegovina, kao i Federacija BiH nemaju apsolutno nikakvu strategiju“.

Mnogo je razloga zbog takvog stanja, pojašnjava Blagovčanin.

„Postoji niz razloga, od interesa naftnog lobija, indiferentnog odnosa vlasti prema naftnom sektoru do nepotizma i nestručnosti kadrova koji bi trebali  rješavati ovaj problem. OTF u 17 godina postojanja je postao baza za zapošljavanje stranačkih kadrova sa strukturom kadra u kojoj ima najmanje inženjera. Decenijama ovim preduzećem upravljaju kadrovi HDZ-a BiH i Stranke demokratske akcije (SDA). Ilustrativno, dugogodišnji predsjednik Nadzornog odbora OTF-a je bio sekretar reisu-l-uleme dok je direktor Naftnih terminala Ploče, sestrinske firme OTF-a, pravosnažno osuđen za malverzacije u ovoj firmi“, zaključuje Blagovčanin.

Izvor: Al Jazeera

Pročitajte više: Njemačka vojska: Hoće li je 100 milijardi eura učiniti jakom?

Pratite nas na facebook akter.ba


Pratite nas na našim stranicama na

Vezane vijesti

Odgovori