Lekcija Sanele Prašović-Gadžo za Edina Fortu: O “seljacima”, odbrani, ratu i građanima Sarajeva

Lekcija Sanele Prašović-Gadžo za Edina Fortu: O "seljacima", odbrani, ratu i građanima Sarajeva
Sanela Prašović-Gadžo, Edin Forto Foto: AVAZ

Ovakva definicija i doticanje rata u BiH i učesnika rata u Sarajevu je neprimjereno iz više razloga, kazao je predstavnik SBB-a.

Poslanica SBB-a u Parlamentu FBiH Sanela Prašović-Gadžo odgovorila je premijeru Kantona Sarajevo i predsjedniku Naše stranke Edinu Fortiju. Nakon njegovog intervjua za britanski list “Gardijan”, koji je izazvao oštre reakcije u javnosti.

Njeno saopštenje prenosimo u cjelosti:

Seljak je riječ koja označava poljoprivrednog radnika koji ima prebivalište na selu, a za život zarađuje baveći se poljoprivrednim aktivnostima (poljodjelstvo / poljoprivreda, stočarstvo, ribolov, lov, pčelarstvo i sl.), bilo na svom, bilo na tuđim imanjima.

Sačuvane sve kulturne i tradicionalne odrednice tokom rata

Izraz seljak koji je korišten na način na koji je to učinio premijer KS Edin Forto značio bi "da su rat dobili poljoprivrednici" u BiH. Ali on zapravo koristi izraz "seljak" u negativnom i uvredljivom kontekstu.

Naime, naveo je Forto, citiram: "Sarajevo je nekada bilo centar rock i pop muzike, ali je to nestalo. Izgleda da su seljaci dobili rat. Urbana kultura umire. Sada je najpopularnija stvar ovdje turbo-folk. Mislim da je odvratno. Bili smo središte urbane popularne kulture, a sada smo središte ničega. Sad uvozimo kulturu iz Srbije i to ne najbolju. Ne želim zvučati pesimistično, u politici sam da promijenim stvari. Ali potrebni su nam saveznici", kraj citata.

Ovakva definicija i doticanje rata u BiH i učesnika rata u Sarajevu je neprikladna iz više razloga.

Prvo, osoba na značajnoj i odgovornoj političkoj funkciji nema mogućnost da građane BiH naziva „seljacima“. Smatrajući taj izraz „manje vrijednim građanima“ ili onima koji su „rušili urbano i doveli ruralno“. „Rušili urbana kultura“ u kontekstu života grada Sarajeva.

Drugo, Forto očito ne razumije kontekst odbrane grada Sarajeva, koji je od aprila 1992. do decembra 1995. godine bio pod opsadom Vojske RS. U kojoj su brutalno bili civili, djeca, pripadnici Armije RBiH i MUP-a RBiH. ubijen. Potonji brani Sarajevo.

Građani Sarajeva, kao i branitelji grada i države BiH, nisu bili samo seljaci (misli se na zemljoradnike) već su bili različitih profesija i zanimanja. Ni ti građani u fortskom kontekstu nisu bili seljaci, odnosno oni koji „uništavaju urbanu kulturu“. Naprotiv, građani Sarajeva i branitelji Sarajeva su ti koji su sačuvali sve kulturne i tradicionalne odrednice koje čine glavni grad BiH tokom rata. Rođen je u ratu, a Sarajevo Film Festival je i danas izuzetno uspješan. Tokom rata održavane su predstave, koncerti, snimani i producirani kulturno-umjetnički programi. Predstava Kosa u režiji naše sjajne Kaće Dorić i program TV BiH "Rat Art" naše Segmedine Srne najbolji su primjer za to. I za vrijeme rata u Sarajevo su dolazili umjetnici iz cijelog svijeta.

Sarajevo nikada nije izgubilo svoj kulturni identitet.

Elementarno neznanje o gradu i o BiH
Treće, Forto je pokazao elementarno neznanje o gradu i o BiH i pljunuo suštinski i politički prvo na sve seljake u našoj zemlji koji časno i pošteno žive od svog poljoprivrednog rada i proizvode hranu za sve nas jer ih je koristio i pomenuo u krajnje negativnom smislu kontekstu. zatim svim građanima koji žive u Sarajevu iu državi Bosni i Hercegovini.

Forto je bio dezerter u ratu. U miru je dobio priliku da bude premijer. Tu šansu su mu dali građani koje on naziva "seljacima".

"Seljaci" su očigledno pogrešili.

I završio je sve ozbiljno što je radio.

Bila je to tužna priča o nerazumijevanju pojma "seljak".

Pozdrav Forti od "sarajevske seljanke koja je tokom rata bila ratni izvjestitelj u rovu sa ostalim hrabrim seljacima".

Pratite nas na Facebook-u

Pratite nas na našim stranicama na

Vezane vijesti

Odgovori