Gripa je akutna zarazna bolest, a uzrokuju ju virusi influence koji svake sezone mutiraju. Razlikujemo tri tipa virusa i to tipove A, B i C. Epidemije sezonske gripe koje se javljaju skoro svake godine najčešće su uzrokovane virusom tipa A, a rjeđe tipom B i C. Inkubacija traje do tri, četiri dana, a gripu prate opći simptomi koji se javljaju naglo.

Gripa dolazi naglo, a prate je visoka temperatura, bol u mišićima te umor i iscrpljenost. Antibiotici nisu djelotvorni jer je riječ o virusnoj bolesti.

U početku se javljaju visoka temperatura koja se može kretati i do 40°C, groznica, jaka glavobolja, bolovi u mišićima i kostima te izražena opća slabost. Uz navedene simptome, kod nekih ljudi i djece mogu se javiti gubitak apetita, mučnina, proljev i povraćanje. 

Opći simptomi javljaju se naglo, i povlače nakon nekoliko dana, a simptomi specifični za bolesti dišnog sustava kao što su suhoća grla i nosa te nadražajni kašalj javljaju se kasnije. Gripa obično traje oko sedam do deset dana, no slabost i kašalj ipak mogu potrajati i do dvije sedmice.

Kako se širi?

Prenosi se kapljičnim putem, odnosno virus se izlučuje kašljanjem, kihanjem i govorom. Rukama ga možemo prenijeti na površine koje dodirujemo, a u organizam ga možemo unijeti ako rukama kojima smo dodirivali zaraženu površinu dodirujemo usta, oči ili nos. Osoba može biti zarazna i dan prije pojave općih simptoma, no uglavnom su odrasle osobe zarazne do pet, a djeca do sedam dana od početka bolesti.

Prema nekim procjenama jedna osoba može zaraziti do 12 ljudi.

Kako se liječi?

Antibiotici nisu djelotvorni jer je gripa virusna bolest pa se liječenje uglavnom svodi na ublažavanje simptoma uzimanjem lijekova protiv temperature i kašlja te prema potrebi na liječenje eventualnih komplikacija. 

Budući da simptomi mogu biti intenzivni i vrlo neugodni, uz pijenje mnogo tekućine i snižavanje temperature, preporučuje se što više ležati i odmarati. Naime, odmaranjem i izbjegavanjem kontakata od širenja virusa čuvate i druge te pomažete tijelu u borbi s virusom. 

Od pripravaka za snižavanje povišene tjelesne temperature najčešće se koriste acetilsalicilatna kiselina i paracetamol. Kod djece i mladih do 16 godina starosti ne smiju se koristiti proizvodi koji sadrže acetilsalicilatnu kiselinu. Zato je prije uzimanja bilo kojeg preparata za ublažavanje simptoma gripe, najbolje potražiti savjet doktora ili apotekara. U slučaju da visoka temperatura potraje više od tri dana, preporučljivo je otići doktoru, a ako osoba ima poteškoća s disanjem ili gubi svijest i prije. Doktoru biste se trebali javiti i ako vam se pojavi gnojni iskašljaj ili sekret iz nosa. 

Gripu mogu pratiti i komplikacije koje najčešće razviju starije osobe i ljudi oslabljenog imuniteta, ali i djeca. Naime, virusi stvaraju plodno tlo za razvoj bakterija pa među najčešće komplikacije gripe spadaju upale pluća, uha i sinusa. Može doći i do pogoršanja kroničnog bronhitisa i astme. O najboljoj terapiji i liječenju ovih stanja odlučit će nadležni doktor ili specijalist.

Kako se zaštititi?

Kao najvažniji korak prevencije svakako se ističu provođenje zdravih životnih navika i osobna higijena. Posebno u vrijeme epidemije koja svake godine traje od decembra do aprila. S obzirom na to da se gripa prenosi zrakom, kapljičnim putem te dodirom, u sezoni je važno izbjegavati zatvorene prostore u kojima boravi veći broj ljudi. Uz redovno pranje ruku sapunom i toplom vodom u trajanju od barem 20 sekundi, izuzetno je važno voditi brigu o svom tijelu te jačanju imunološkog sistema. 

Prije svega važno je što više boraviti na svježem zraku, biti fizički aktivan, paziti na prehranu i odmarati.

Tu se ponajviše misli na urednu higijenu spavanja, odnosno odlazak na spavanje najkasnije oko 22 sata te spavanje po sedam, osam sati svaku noć.

Iako ne treba zanemariti opće mjere zaštite od gripe, te iako nijedna vakcina ne pruža 100 postotnu zaštitu, vakcinisanje je ipak najdjelotvornija zaštita. Prosječna djelotvornost vakcinisanja je 80 posto, a djelotvornost je veća kod ljudi koji se vakcinišu svake godine. Naime, vakcinisanj smanjuje mogućnost obolijevanja od gripe, ali i rizik od komplikacija postojećih hroničnih bolesti. 

Također, vakcinisanjem se sprječava širenje zaraze te smanjuje rizik hospitalizacija zbog upale pluća. Preporučuje se svima, a uz zdravstvene djelatnike te djelatnike i štićenike domova za starije, ponajviše starijima od 65 godina, ljudima koji imaju hronične bolesti te osobama čiji je imunološki sistem oslabljen zbog bolesti ili lijekova. 

Važnost prehrane

Pravilna prehrana doprinosi jačanju imuniteta. Dobrim izborom namirnica možete ublažiti simptome i posljedice gripe te pomoći u bržem oporavku. Ali, kad nastupe visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i umor, ljudi često izgube apetit. 

Pritom je važno imati na umu da nedovoljan unos hranjivih tvari može usporiti oporavak i pogoršati simptome. Zato je u samom početku vrlo važno piti dovoljno tekućine te jesti zdravo, i to više manjih obroka.

Najvažniji vitamini i minerali koji pomažu u borbi protiv gripe: 

• vitamin E doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa (ima ga u jajima, orasima, lješnjacima, zelenom povrću, jetrici, pšeničnim klicama);
• selen doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava (integralne žitarice, morski plodovi, plava riba, češnjak, luk);
• cink je bitan element za normalno funkcioniranje imunološkog sustava: crveno meso, morska hrana (školjke), pšenične klice, špinat, grašak, jaja, mlijeko, bučine sjemenke;
• vitamin C može pomoći u borbi protiv virusnih infekcija. Doprinosi normalnom funkcioniranju imunološkog sistema (peršun, radič, paprika, brokula, agrumi, kivi, kiseli kupus, karfiol, šipak, kelj, rotkvica, kopriva);
• bakar također doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava (morski plodovi, iznutrice, integralne žitarice, kakao, banane, masline, lješnjaci, leća);
• beta-karoten (žuto i narančasto voće i povrće te tamnozeleno lisnato povrće).

Doktoru se javite ako: 

• više od tri dana imate izrazito visoku temperaturu,
• vas boli grlo te otežano gutate,
• kašljete s iskašljajem,
• teško dišete,
• ste dezorijentirani,
• često povraćate,
• ste primijetili bilo kakav kožni osip.

Dodatni savjeti za brži oporavak: 

• što više odmarajte;
• često provjetravajte prostor u kojem boravite;
• pijte mnogo tekućine kako biste spriječili dehidraciju i nadoknadili elektrolite, osim vode preporučuju se nezaslađeni čajevi te svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća;
• jedite što više povrća i voća bogatog vitaminima (A, C, E, beta-karoten) i mineralima (cink, selen, bakar) koji daju vrijedan doprinos normalnom funkcioniranju imunološkog sistema;
• ne uzimajte antibiotike na svoju ruku, gripa je virusna bolest i ne liječi se antibioticima;
• a kako biste spriječili širenje gripe u svom kućanstvu, ne dijelite posuđe, pribor za jelo ni ručnike s ostalim članovima svojeg kućanstva.

Izvor: krenizdravo.hr

Pročitaj više: Merkel odbacuje cjepivo AstraZeneca