Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a objasnio je koliko košta kovanje eura i koja je procedura za zamjenu novčanica
Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je izjavio kako vjeruje da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. januara 2023. godine.
Što se krije iza birokratske fraze „Memorandum o razumijevanju", vezano za izdavanje i proizvodnju kovanica eura u Hrvatskoj u emisiji Studio 4 HRT-a govorio je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
Mavriček je pojednostavio memorandum, zašto je važan i znači li to da Hrvatska može kovati euro.
- Memorandum koji je potpisan ima svoju simboliku i praktičnu stranu. Simboliku jer je to prvi službeni dokument koji je potpisan između triju strana, a praktičnu da dovršimo sve pripreme za pristupanje europodručju. Sada možemo dobiti matrice za zajedničku stranu eurokovanica.
To je strana na kojoj su brojke odnosno nominalne vrijednosti. Temeljem njih ćemo moći izraditi alate pomoću kojih se kuju eurokovanice. Tu rješavamo i dio autorskih prava da možemo to otisnuti. Dobivamo i svu tehničku dokumentaciju koja nam je potrebna da bismo mogli zadovoljiti tehničke preduvjete za proizvodnju eura - kazao je.
Euro će kovati Hrvatski novčarski zavod.
- Oni su već započeli svoje pripreme, a pravo kovanje euronovčanica se tek može nakon što Vijeće Europske unije donose odluku o pristupanju RH europodručju - rekao je Mavriček.
Dodao je da trošak izrade jedne eurokovanice u prosjeku košta oko 10 centi. Što se tiče skladištenja kune koje će se zamjenjivati eurom rekao je kako je od početka uvođenja kune HNB proizveo 2,8 milijardi komada kovanica kuna.
- Za razliku od novčanica kuna koje će se mijenjati u euro neograničeno vrijeme, kovanice kuna mijenjat će se samo 3 godine.
Prvu godinu će se mijenjati kod banaka, a potom dvije u HNB-u - objasnio je Mavriček te dodao kako će se vraćene kovanice kune skladištiti na površini od oko 2000 m2.
Što se tiče papirnatih eura Mavriček je rekao kako se euronovčanice posuđuju od Europske središnje banke, odnosno od neke od članica eurosustava s kojom se dogovori takav aranžman.
- Vraćanje euronovčanica ide kroz buduće narudžbe euronovčanica. One se tijekom svog životnog vijeka troše, recimo u godinu dana se pohabaju, i onda se mijenjaju. Mi za te količine trebamo naručiti nove količine i onda kod tih narudžbi naše nove količine se uvećavaju za određeni postotak kako bi se mogle eurosustavu - objasnio je.
Pročitajte više: SIPA pronašla lažne novčanice u većim apoenima
