Gradić iz bajke: Nestvarno lijep grad nastao zahvaljujući soli

Austrija

GRADIĆ IZ BAJKE
Foto: SHUTTERSTOCK

Okruženi ste crvenkstim i žutim kućicama koje su zadržale arhitekturu iz 16. vijeka, a ako se tamo nađete u proljeće ili u ljeto, još su i prekrivene raznobojnim cvijećem i bršljanom. Kaldrmisane ulice pune su šarmantnih kafića, alpskih gostionica i crkvice.

Priroda je bila darežljiva prema ovom dijelu Austrije, te vas na svakom ćošku čeka prizor koji ćete željeti da fotografišete. Okružen Alpima na samoj obali jezera, seoce je zaista zaslužilo nadimak kojim ga najčešće opisuju u turističkim brošurama – grad iz bajke.

Najbolje je posjetiti ga u oktobru dok je vrijeme još pogodno za šetnju, a broj turista se smanji.

Istražite jedan od najstarijih rudnika soli na svijetu

Salcvelten su rudnici soli kod ovog sela, koji su pod zaštitom UNESCO-a. Istraživači kažu da su bili u nekom obliku upotrebe još u praistoriji, vjerovatno čak 4000 godina pre nove ere.

Nastale isparavanjem mora prije više od 250 miliona godina, obilne naslage soli dovele su prve stanovnike u ovo mjesto. Zahvaljujući rudniku je mjesto osnovano, ali i postalo veoma bogato, što je i doprinijelo njegovom razvoju.

Godine 1311. Halštat je postao trgovački grad, što govori o održavanju ekonomije, a 1595. godine napravljen je cjevovod dugačak 40 kilometara, namenjen transportu soli do Ebensea. Do 1890. godine, kada je izgrađen prvi put, do Halštata se moglo stići samo brodom ili strmim stazama.

Rudnik soli možete obići sa turističkim vodičem.

Obiđite jezero brodićem

Ne postoji loš pogled kada ste u ovom idilčnom planinskom gradu, ali neki od najboljih ćete imati ako posmatrate sa vode.

Iznajmite čamac na vesla i zaplovite jezerom, obićite i neke zavučene obale, a svakako uživajte u pogledu na ovaj grad.

 halstat_138940064 - Shutterstock

Posjetite i kućicu od kostiju

Samo na trenutak se izmaknite iz šarma ovog seoca i pogledajte na koji način su stanovnici ovog mjesta odavali počast svojim mrtvima.

Nedostatak prostora na malom, pretrpanom groblju grada predstavljao je problem za stanovnike tokom ranog 17. vijeka. Seljani su počeli da iskopavaju kosti svojih najmilijih, a onda bi ih čistili i farbali.

Motivi na lobanjama imaju svoju simboliku: hrastovo lišće simbolizuje slavu, lovorovo – pobjedu, bršljan – život, ruža – ljubav… Iako je problem na kraju riješen uvođenjem prakse kremiranja, građani su i dalje mogli da odaberu da se neko od njihovih preminulih nađe u ovoj grobnici.

Pročitajte više: Sibiu: Mali rumunski grad u kojem kuće imaju “oči”

Pratite nas na Facebook akter.ba -Gradić iz bajke: Nestvarno lijep grad nastao zahvaljujući soli

Pratite nas na našim stranicama na

Odgovori

Vezane vijesti