Sarajevska Hagada, židovska obredna knjiga koja sadrži biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah posvećen oslobađanju Židova iz egipatskog ropstva, preživjela je progone iz Španjolske, inkviziciju, dva svjetska rata i posljednji rat u Bosni i Hercegovini. U rujnu se prvi put kroz izložbu vraća u svoju domovinu, Španjolsku.
Izložba “Sarajevska hagada” bit će postavljena do 17. decembra u Sefardskom centru u Madridu uz pomoć čuvene Casa de Sefarad i španskog Ministarstva vanjskih poslova, a odakle bi, ovisno o epidemiološkoj situaciji, mogla nastaviti do Toleda i Barcelone. Planirano je da se izložba održi 2020. godine, ali je odgođena zbog pandemije virusa Covid-19.
Mikulićeva firma “Rabic” 2006. godine odštampala je 613 primjeraka Sarajevske hagade. Jedan od tih primjeraka ide u Madrid.
Goran Mikulić, vlasnik Naklade Rabić, rekao je za RSE, kaže da je faksimil, 95 posto sličan originalnoj Hagadi, izrađen na rukom izrađenom papiru u samo 613 primjeraka. Uz nju je nastala i luksuzna monografija.
U Tori ima 613 sura i za svaku suru postoji po jedan primjerak. Postoji još jedna priča, ljepša. Mojsije je sjedio na Svetoj Gori, prepolovio nar i prebrojao zrna, bilo je 613 zrna. Za svako zrno kao jedna lijepa želja je bila jedna Hagada, rekao je Mikulić za RSE.
U svijetu postoji mnogo Hagada, a sarajevska je zasigurno najpoznatija. Hagada je nevjerojatna. Ona je čudo kad joj priđe muškarac, kad je vidi. Htio sam pokazati ove slike ljudima i uokviriti ih, te objesiti na zid. One su dorađene, naneseno je i zlato, i to četrnaestokaratno zlato i ono sjaji. Ona je božanstvena, prelijepa, zaključio je Goran Mikulić.
Sarajevska Hagada i rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove knjižnice upisani su u UNESCO-ov registar svjetske baštine, posvećen pokretnoj kulturnoj baštini.
Pročitaj više: Zaboravljeni i raspadajući spomen – park GARAVICE u Bihaću