Radio teleskopi su nevjerojatni dijelovi tehnologije. Omogućuju naučnicima da istražuju duboko u svemir i prikupljaju podatke od prije nekoliko milijardi godina. Moćni su, ali su i prilično veliki, a to ih čini mukom za izgradnju.
Kao što smo nedavno vidjeli sa zvjezdarnicom Arecibo, oni nisu imuni na neuspjeh, a taj je teleskop, posebno, postao žrtva same gravitacije.
Konstrukcija radio-teleskopa zahtijeva ogromnu količinu prostora za izgradnju kolosalne posude. Konkavne strukture zauzimaju puno prostora - Arecibo je, na primjer, sjedio na 118 hektara zemlje - a sama konstrukcija posuđa traje dugo.
No, postoji mjesto gdje su ljudi putovali tamo gdje ogromne udubljene strukture nalik jelima već prirodno postoje, a NASA misli da bi to moglo biti savršeno mjesto za potpuno novi radio teleskop koji bi mogao zaviriti dublje u Univerzum nego ikad prije. Mjesto? Mjesec.
Mjesec je prekriven kraterima koji jako podsjećaju na oblike radioteleskopa sličnih jelima.
Budući da su krateri uništeni u stijene, relativno su stabilni, a činjenica da postoje izvan Zemljine atmosfere čini ih još uzbudljivijim sa znanstvenog stanovišta.
Ali jednostavno ne možete poslati posadu građevinskih radnika na Mjesec da postave temelje za teleskop u Mjesečevom krateru, pa NASA razmatra druge mogućnosti, uključujući slanje robota da odrade veći dio posla.
Ideja je ovdje da NASA ne bi trebala sama graditi jelo prilikom izrade lunarnog radio teleskopa.
Umjesto toga, svemirska agencija mogla bi poslati misiju na Mjesec koja bi postavila mrežaste mrežaste rešetke duž unutarnje strane kratera, protežući se do ivica.
Ova mreža bi bila dizajnirana da odražava radio talase prema prijemniku, baš kao u zemaljskom radio teleskopu. To ne bi zahtijevalo da NASA pošalje puno teške opreme na Mjesec, ali to ne znači da bi postupak izgradnje teleskopa bio lak.
NASA, koja je sada izdvojila pola miliona dolara za razradu koncepta Radioteleskopa Lunarni krater (LCRT), smatra da bi bilo najbolje postaviti ga na daleku stranu Mjeseca.
To bi malo zakompliciralo stvari, ali rezultat bi bio teleskop bez radio smetnji sa Zemlje.
Prednost teleskopa bila bi i ta što ne bi morao provirivati kroz Zemljinu atmosferu kako bi prikupio podatke, a to bi ga učinilo posebno korisnim jer naučnici nastavljaju sondu u kosmosu u potrazi za radiotalasnim dužinama koje se mogu pratiti milijardama godina.
"Iako nije bilo zvijezda, tokom mračnog doba svemira bilo je dovoljno vodonika - vodonika koji će na kraju služiti kao sirovina za prve zvijezde", rekao je Joseph Lazio iz NASA-inog laboratorija za mlazni pogon.
"Sa dovoljno velikim radio-teleskopom izvan Zemlje, mogli bismo pratiti procese koji bi doveli do stvaranja prvih zvijezda, možda čak i pronaći tragove o prirodi tamne materije."
PROČITAJTE VIŠE: Kina poslala u svemir modul s prostorijama za stanovanje
