Igman je planina u središnjoj Bosni i Hercegovini. To je valovita i šumovita visoravan jugozapadno od Sarajeva. Planina sa izuzetno visokom koncentracijom ozona, a kao vazdušna banja izuzetno je pogodna za trening sportskih timova.

Najveća tačka Igmana je visoka 1502 metra, čime se Igman svrstava u red najnižih sarajevskih planina.

Tokom Olimpijskih igara „Veliko polje“ je bilo mjesto na kojem se održavalo takmičenje za nordijske discipline, a uz Bjelašnicu ima oko 50 km dugih staza za nordijsko trčanje i 160 označenih staza za brdski biciklizam.

Na Igmanu postoji „Mrazište“ (pojava toplotne inverzije), a najniža temperatura od -43,5 ° C zabilježena je u januaru 1963. godine.

Igman ima planinsku klimu izmijenjenog alpskog tipa, s jako oštrim zimama i svježim ljetima i s prosječnom količinom padalina oko 1600 mm godišnje.

Kroz historiju, planina Igman nikada nije bila gusto naseljena. Osim jedne prethistorijske gradine, na njemu nema drugih arheoloških ostataka naseobina iz prošlosti. Tako je ona dobila epitet tradicionalno čiste planine. Trend nenaseljenosti trajao je stoljećima.

Široki plato na Igmanu oduvijek je služio ovdašnjem stanovništvu kao veliki sakupljač i rezervoar vode, nadaleko poznate po kvalitetu.

Ova planina je poznata po događajima iz Drugog svjetskog rata, posebno po Igmanskom maršu.

Čak i nakon Drugog svjetskog rata, ostao je trend njene nenaseljenosti i tajanstvenosti. Tako je bilo sve do 14. Zimskih olimpijskih igri u Sarajevu 1984., kada su ljepote Igmana otkrivene cijelom svijetu.

 Uz Jahorinu i Bjelašnicu, bila je jedno od glavnih borilišta. Još uvijek dosta objekata na Igmanu datira iz tog vremena, ali većina je porušena ili devastirana tokom posljednjeg rata. Trenutno postoje planovi za novu žičaru između Igmana i dijela Ilidže – Hrasnice.

„Malo Polje“ naziv je pitome zaravni na planini Igman koja posjetiteljima pružao idealne mogućnosti za bavljenje različitim sportovima i rekreaciju. Danas se u ovo mjesto jako malo, ili skoro nikako ne ulaže.

Upravo na Malom Polju nalaze se 70 i 90-metarske ski skakaonice, na kojima su tokom XIV Zimskih olimpijskih igara i sve do posljednjeg rata održavana takmičenja u ski skokovima.

Izgradnja skakaonica i pratećih sadržaja počela je 1. jula 1980. u sklopu priprema za održavanje 14.zimskih olimpijskih igara 1984. u Sarajevu, a skakaonice su dovršene 1. decembra 1982. godine.

„Malo Polje“ je prostor gdje su mnoge Sarajlije napravile svoje prve korake na skijama, jer je ova lokacija idealna za skijaše-početnike. Danas na Malom Polju djeluju četiri baby ski lifta, te jedna žičara-dvosjed.

„Veliko Polje“ na Igmanu omiljeno je izletište Sarajlija ljeti i zimi. Stručnjaci tvrde da je jedna od najboljih lokacija u Evropi po pitanju kvaliteta zraka.

Ali ovo popularno izletište vrlo malo nudi svojim posjetiocima. Sve što je nekada omogućavalo bar minimum uvjeta za ugodan boravak, kao sadržaji namijenjeni djeci, je propalo.

Nakon brojnih obećanja, najava, predstava – skakaonice ni dan-danas nisu obnovljene. je Situacija je ista i sa jedinim hotelom-restoranom koji postoji na ovom mjestu.

Danas „Veliko Polje“ tužno izgleda. Nedostaju uređeni sadržaji koji bi privukli veliki broj turista.

Da bi igmansko Veliko polje svakodnevno privlačilo domaće goste i turiste, potrebno je investiranje u razne sadržaje. Posjetioci traže sadržaje i nije im dovoljna samo netaknuta priroda i čist zrak. 

Ovoj ljepotici potrebne su investicije, a prije svega dogovor na svim nivoima vlasti, da bi svojim neiskorištenim potencijalom napravili moderan koncept izgradnje zanimljivih sadržaja, koji bi ubudućnosti bili glavna atrakcija za turiste iz cijelog svijeta.

Zašto je Igman zaboravljen i da li će to biti uskoro išta promjeniti ostaje da vidimo da li će Ministarstvo privrede i ostale nadležne institucije išta učiniti po ovom pitanju?

Jedno je sigurno, građani Sarajeva i ostalih gradova u BiH istinski priželjkuju da se konačno desi preokret i da one ljepote koje ima naša zemlja iskoristimo na najbolji mogući način. Potencijala ima, ali gdje nestaje novac namjenjen za izgradnju i obnovu?

Pogledajte VIDEO koji je zabilježio reporter portala akter.ba, a na kojem se vidi sadašnje stanje planine Igman, prožeto detaljima iz olimpijskog perioda.

Pratite nas na facebook akter.ba

Pročitaj više: Turistički sektor u BiH doživjet će totalni krah u predstojećoj sezoni