Morate ozbiljno shvatiti Dodikove prijetnje.
On je između ostalog govorio o blokadama iz RS-a, opasnim najavama Milorada Dodika, formiranju Vlade Federacije, te državnoj imovini.
Na početku je naglasio kako su vlade u oba entiteta uspostavljene i operativne s tim da je Federacija bila u političkoj blokadi sedam mjeseci.
Dešavanja u RS nisu uobičajena. Lider Milorad Dodik otvoreno poziva na nezavisnost RS i čak je otvoreno govorio o pridruživanju Srbiji. Njegova retorika je secesionistička. Ništa od toga nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom i ugrožava postojanje. Posebno me brine zajednička izjava koje su potpisale vladajuće stranke u RS i čini se da je to akcioni plan za secesiju. U njoj stoji da entiteti posjeduju imovinu, a da imovina ne postoji na državnom nivou što je u suprotnosti sa odlukom Ustavnog suda BiH. Pozivaju da se sudije iz RS-a povuku iz Ustavnog suda. Traži se i uspostavljanje policijske jedinice da bi nadgledale entitetsku granicu. U pismu Viškoviću predsjednik Dodik je promovisao pogrešnu interpretaciju Dejtona.
U RS novi zakoni ograničavanju prostor za civilna društva i nezavisne medije. Također, pitanje državne imovine se treba riješiti na osnovu konsenzusa. NSRS je donijela odluke koje sam suspendirao, a na kraju je Ustavni sud poništio te odredbe. Ako svi postignu dogovor o državnoj imovini svi dobivaju.
Dodao je kako Srbija i Hrvatska u potpunosti poštuju suverenitet i integritet.
Pozivam članove međunarodne zajednice da podrže napore da se izliječe ratne traume u društvu. Negiranje genocida u Srebrenici i glorificiranje ratnih zločinaca su i dalje problem. Kada se radi o krivičnom gonjenju za ratne zločine, BiH je najviše napredovala u regionu. Drago mi je da je Mostar nedavno promijenio imena ulica koje su nosile imena ustaških dužnosnika.
Pozivam političke lidere u BiH da pokrenu sveobuhvatnu reformu da se implementiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava. Bilo bi korisno za BiH da se tri člana Predsjedništva BiH više dogovaraju i izlaze sa zajedničnom politikom u korist države i građana – rekao je Schmidt i dodao:
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je lično iskusio napade i poniženja tokom rata i sada je uključen u dijalog i pomirenje i ja to cijenim. Posebno uz postojeću potrebu za međureligijskim dijalogom koji trebamo mi kao međunarodna zajednica podržati – zaključio je.
Izvještaj je već ranije objavljen na internet stranici OHR-a, ali je u njemu kritizirao izjavu reisu-l-uleme Kavazovića koja se odnosila na odbranu BiH što je izazvalo brojne negativne reakcije.
Očito je Schmidt shvatio da je pogriješio, pa kritika iz izvještaja nije spomenuta na sjednici, a visoki predstavnik je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a istakao doprinos reisa Kavazovića.
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović napustila je zasjedanje tokom obraćanja Schmidta.