Suncokret jednogodišnja je biljka iz porodice glavočika, porijeklom iz Meksika, a u Europu su je prenijeli španjolski misionari u 16 vijeku
Masovni uzgoj u Europi započeo je tek u 18 vijeku. Međutim postoje zapisi da su ga koristili Američki indijanci još 1000 godina prije Krista, kako za svakodnevnu prehranu, tako i u ljekovite svrhe.
Suncokret je dobio simbolično ime zbog svoje sposobnosti okretanju suncu u zoru, kao čast boga Sunca.
Iako u narodu postoji mišljenje kako je suncokret uvijek okrenut prema suncu to se odnosi samo na mlade cvjetne glavice. Zrele glavice, starije cvjetne glavice uglavnom fiksirane u mjestu i gledaju prema Istoku. U slučaju oblačnog vremena suncokreti okreću svoje lijepe glavice jedna prema drugoj.
Unutar cvjetne glavice sjemena su poslagana u savršenom spiralnom nizu te tako tvore Fibonaccijev niz - 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144... Svaki broj u nizu je zbroj prethodna dva broja u nizu, a sve pod zlatnim uglom od 137.508 stepeni.
Ljekovitost i nutritivne vrijednosti sjemenki suncokreta poznate su od davnina. U sebi sadrže obilje bjelančevina, masti, ugljikohidrate, biljna vlakna, kao i vitamine A, B - kompleks, D i E te minerale (kalij, magnezij, željezo, fosfor, selen, kalcij i cink).
Postoje razne vrste i kultivari suncokreta, a razlikuju se po visini stabljike, boji i veličini cvijeta i sjemena te sadržaju ulja u sjemenu.
Obični domaći suncokret često naraste i preko 2 - 3 metra te ima debelu, hrapavu stabljiku i kopljasto i srcoliko lišće, dok su hibridne vrste nižeg rasta, razgranatijih stabljika i sa puno više cvjetnih glavica.
Cvate od početka jula pa sve do loktobra kada se suši te se spremaju njegove cvjetne glavice. Iz glavica se uzima sjeme za upotrebu u kulinarstvu u raznim receptima.
Prelijepa i višestruko korisna biljka u vrtu
Suncokret je prelijepa i višestruko korisna biljka koja kada procvjeta donosi radost i svjetlo u svaki vrt. Često viđena u organskim vrtovima i omiljena među vrtlarima. Njegove lijepe cvjetne glavice rado ugošćuju korisne oprašivače pa su prepune pčelica i bumbara. Kada sjeme počne dozrijevati često je meta ptičica koje su korisne u vrtu jer se osim sjemenkica hrane sa štetnim kukcima u vrtu. Usput ga i pognoje svojim izmetom koje je bogato fosforom.
Ptičice su i razlog zašto kada jednom posijemo suncokret u svoj vrt on se sam zasijava slijedeće godine jer ga one hraneći se s njim prenose na druge dijelove vrta . U tom slučaju ih samo pažljivo presadimo na dijelove vrta gdje će zablistati poput malih sunašca.
Izvrstan je čistač tla jer ima sposobnost apsorpcije, odnosno upijanja teških metala kao što su arsen, olovo, uran i sl. , a isto tako djeluje i na naš organizam.
Pročitaj više: Izgled hrane govori za koji dio tijela je dobra – obratite pažnju!