Na konferenciji Asocijacije za računare, kompjutersku mrežu i komunikacije (SIGCOMM), naučnica Sangeetha Abdu Jyothi s Univerziteta u Kaliforniji predstavila je rad pod nazivom "Solarne oluje: Planiranje internet apokalipse" što je fenomen o kojem naučnici već decenijama raspravljaju.
Naime, naučnici već decenijama razmatraju posljedice koje bi iza sebe ostavila ekstremna solarna oluja koja bi mogla oštetiti električnu mrežu i potencijalno prouzrokovati duži nestanak struje.
Kako su istakli naučnici, posljedice ovakvog događaja osjetile bi se svuda, od globalnih lanaca snabdijevanja pa sve do transporta i pristupa GPS-u i internetu.
Do sada, manje je ispitan utjecaj solarne oluje na cjelokupnu internet infrastrukturu, ali istraživanje naučnice Jyothi pokazuje kako bi kvarovi na internet mreži u slučaju ovog događaja bili katastrofalni, naročito za podmorske kablove koji predstavljaju osnovu globalnog interneta.
Istraživanje koje je sprovela Abdu Jyothi pokazuje kakvu bi štetu mogao napraviti "oblak" magnetiziranih solarnih čestica globalnom pristupu internetu. U istraživanju, Jyothi istražuje scenario u kojem bi solarna oluja prouzrokovala potpuno zamračenje u kojem bi se čak i po dolasku struje prekidi interneta i dalje nastavili širom svijeta.
"Ono što me zaista navelo na razmišljanje o ovom potencijalnom događaju jeste pandemija koronavirusa gdje smo vidjeli koliko je svijet nepripremljen. Do sada, ne postoji efikasno rješavanje ovog problema, a isto je i sa internetom. Naša infrastruktura nije spremna za velike solarne događaje i zapravo ne razumijemo kolika bi šteta mogla nastati", rekla je Jyothi, prenosi portal Wired.
Ipak, u istraživanju kojim dominira pesimizam, Jyothi je istakla kako bi lokalne i regionalne internet infrastrukture u velikoj solarnoj oluji bile pod niskim rizikom, ali bi s druge strane dugački podmorski kablovi koji povezuju kontinente bili pod znatno većim rizikom što bi moglo prouzrokovati ogromne prekide, zbog čega bi vjerovatno ispaštala i lokalna infrastruktura.
Kroz istraživanje, Jyothi je istakla kako velike solarne oluje nisu nešto što se događa često, te da su kroz historiju zabilježena tri primjera ovakvih pojava.
Veliki solarni događaji iz 1859. i 1921. godine pokazali su da geomagnetski poremećaji u potpunosti mogu poremetiti infrastrukturu kao što su telegrafske žice. Upravo je 1859. godine zabilježen događaj pod nazivom "Carringtonov događaj" što je predstavljalo jednu od najvećih magnetskih oluja na zemlji, a polarna svjetlost se mogla čak vidjeti u Rimu, Havani i Havajima.
Na višim geografskim širinama sjeverne Evrope i Sjeverne Amerike, zbog velikog električnog napona pregorile su telegrafske linije, a telegrafska mreža širom svijeta bila je skoro pa u potpunosti uništena.
Sunčeva oluja umjerene jačine 1989. godine također je napravila velike probleme naročito u sjeveroistočnom dijelu Kanade gdje je prouzrokovala devetosatni nestanak struje što je bilo znatno prije uspostavljanja internet infrastrukture.
"Iako se solarne oluje ne događaju često, koronalne eksplozije (vrsta Sunčeve aktivnosti op.a.) predstavljale bi stvarnu prijetnju internetu, Nakon tri decenije niske aktivnosti solarnih oluja, smatram kako vjerovatnoća da će se incident ponovno dogoditi raste", rekla je naučnica.
Zašto bi solarna oluja ugrozila podmorske kablove?
Podmorski internet kablovi potencijalno su ugroženi aktivnostima solarnih oluja iz nekoliko razloga. Kako bi podaci pod morem ili okeanom ostali netaknuti, kablovi su opremljeni repetitorima u u intervalima od 50 do 150 kilometara. Ovi uređaji pojačavaju optički signal pazeći da se podaci ne gube u prolazu.
Dok optički kablovi nisu osjetljivi na poremećaje prouzrokovane geomagnetskim strujama, elektronski dijelovi unutar repetitora jesu i ukoliko dođe do više kvarova na njima, kablovi će u suštini postati neupotrebljivi.
Osim toga, velika solarna oluja kada bi se dogodila, mogla bi poremetiti rad i opreme i satelita koji kruže oko Zemlje i omugćavaju usluge koje su bitne i za internet.
Kada je riječ o izbacivanju koronalne mase, ova tendencija se javlja znatno više u geografskim širinama koje su bliže Zemljinim magnetnim polovima. Zbog toga, naučnica smatra kako se Azija suočava a znatno manjim rizikom, ali kablovi koji prolaze kroz Atlantski i Tihi okean bili bi izloženi znatno većem riziku.
"Neki ljudi misle da bi geomagnetski poremećaji imali katastrofalan scenarij, a dugi misle da to nije važan događaj. Mislim da je to događaj na koji bi industrija trebala biti spremna", rekao je Thomas Overbye, direktor Centra za pametnu mrežu na Univerzitetu A&M u Teksasu.
Na kraju, naučnica Abdu Jyothi je istakla kako je njezino proučavanje samo početak jednog većeg interdisciplinarnog istraživanja koje bi trebalo detaljnije pojasniti razmjere prijetnje koje sa sobom nosi događaj poput velikih solarnih oluja.
