Film o ovoj temi izazvao je podjeljene komentare. Reditelj filma "Dara iz Jasenovca" Predrag Gaga Antonijević bio je gost jutarnjeg programa "Dobro jutro Srbijo". Ugostio ga je kontroverzni novinar Milomir Marić. Široj javnosti je poznat po nacionalističkim i pročetničkim izjavama. Tema je trebao biti, naravno, njegov novi film.

Iako je u emisiji trebao govoriti o "Dari iz Jasenovca", te o tome kako je sniman film, razgovor nije tekao tom smjeru.

Antonijević je, na Marićevu inicijativu, u jednom trenutku emisije odlučio promijeniti temu. Razgovor su preusmjeriti na logore u okolini Prijedora. Logore koje su Srbi osnovali tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Razlog je taj što je "Dara iz Jasenovca" ispala iz utrke za nagradu Oscar. Bosanski film "Quo vadis, Aida" smatra jednim od najozbiljnijih kandidata za zlatni kipić.

Marić i Antonijević su "zaguslali" o uroti "cijelog svijeta protiv Srba". Naveli su da svi pokušavaju Srbe prikazati zločincima u proteklom ratu, što je, kako su zaključili, sve propaganda.

Prema Marićevom mišljenju, logori Omarska, Keraterm i Trnopolje, kroz čiju je golgotu prošlo na hiljade Bošnjaka i Hrvata, od kojih su mnogi ubijeni na najzvjerskije načine, nisu bili nikakvi koncentracioni logori.

Po Mariću su to bili sabirni centri otvorenog tipa u kojima su Bošnjaci i ostalo nesrpsko stanovništvo tražili utočište i sigurnost.

"Tu su se oni sklanjali da ih, znate, ne bi ko ubio", rekao je Marić. Ko ih je htio ubiti, međutim, nije precizirao.

Još skandaloznija je izjava Gage Antonijevića koji je rekao da je predsjednik Udruženja logoraša Kozarca Fikret Alić, "čovjek iza žice" sa čuvene fotografije britanskih novinara, koja je 1992. godine obišla svijet, mršav jer boluje od tuberkuloze. Marić je odgovorio da su ga "izveli, nahranili i onda vodili po cirkusima".

Ono što je strašno u svemu ovome jeste činjenica da, iako smo od Marića navikli slušati ksenofobne i šovinističke izjave. Ovakvo nešto od Antonijevića, koji se deklarira kao umjetnik, malo je ko očekivao.

Da li je to zbog toga što "Daru iz Jasenovca" skoro nijedan relevantni filmski kritičar nije ocijenio visokom ocjenom. Možda je razlog nešto drugo, teško je procijeniti, no poznati reditelj morao bi žrtvama ovih logora uputiti izvinjenje.

Podsjećanja radi, poznati britanski novinar Ed Vulliamy, koji je tokom agresije na BiH izvještavao za list "The Guardian", najzaslužniji je za razotkrivanje istine o Omarskoj, Keratermu i Trnopolju.

Nebrojeno je puta ponovio priču o užasima koje je zatekao prilikom posjete tim logorima. Tu su logoraši, prema njegovim riječima, bili hodajući kosturi, iscrpljeni i bolesni. Kasnije je saznao da su Srbi izabrali zatvorenike koji su najbolje izgledali kako bi ostavili pozitivan dojam na strane posjetioce.

"Ako su to bili ljudi koji su izabrani da prikažu pozitivnim stanje u tim logorima, kakva je onda stvarno bila situacija", pita se Vulliamy.

Film o ovoj temi izazvao je podjeljene komentare.

Kontroverze koje su prethodile prikazivanju filma "Dara iz Jasenovca" na televiziji, izazvale su svojevrsni referendum onlajn na društvenim mrežama o tom filmu. Kako je jedan igrani film uspio da izazove ovakav odjek u javnosti i kako se stiglo do toga da se predstavlja kao da je istina o Jasenovcu skrivana?