Bivši radnici Sarabona, nekadašanje najpoznatije tvornice čokolada, podnijeli su Tužilaštvu Bosne i Hercegovine više od 400 krivičnih prijava protiv premijera Kantona Sarajevo Edina Forte i članove njegove vlade, ministra privrede Adnana Delića, ministra finansija Davora Čičića i ministrice pravde Darje Softić Kadenić zbog neprovođenja i opstrukcije provođenja odluka Ustavnog suda.
Predstavnik radnika Sarabona, Marevac Abdulah, objasnio je za N1 da su radnici sudske presude dobili 2006. godine i utvrđena su potraživanja koje je priznao stečajni upravnik Salko Omerbašić.
“Od tada pa do dana današnjeg, radnici Sarabona, njih preko 200, glavom i bradom nisu dobili dinara naplate iz tih potraživanja”, izjavio je Marevac, te naveo da je jedino što je radnicima preostalo bilo da se obrate Ustavnom sudu.
Ustavni sud naložio Vladi KS da u roku od šest mjeseci isplati radnike
On navodi da je Ustavni Sud 2018. godine potvrdio ranije presude “i naložio vladi Kantona Sarajevo da je ona obavezna, bez obzira što smo bili u privatizaciji, da izmiri radnike Sarabona jer je trebalo da proprati samu privatizaciju koja nije uspjela”.
Navodi da je tada Vladi KS naloženo da u roku od šest mjeseci iznese plan na koji će način iz budžeta da obešteti radnike.
“Mi nismo krivi što je sada ova Vlada Kantona Sarajevo u ovom sazivu, nije ona bila 2006. godine, neko je drugi bio. Ali je ona obavezna izvršna vlast, Ustavni sud je naložio izvršnoj vlasti da izvrše to”, dodaje Marevac.
Rekao je da su se radnici bezuspješno obraćali Vladi KS, te da im je iz pravobranilaštva rečeno da Vlada KS nije obavezna da isplati njihova potraživanja.
Po ovom pitanju se oglasio i ministar privrede KS, Adnan Delić, koji je prošlog mjeseca za TVSA izjavio da “Vlada KS nema apsolutno nikakav udio u vlasničkom kapitalu Sarabona, niti ima bilo kakav udio u upravljačkoj strukturi Sarabona od 2000. godine”, te da su sve tužbe radnika nastale poslije 2000. godine.
Međutim, u odluci Ustavnog suda piše:
“Ova odluka dostavlja se Vladi Kantona Sarajevo kako bi izvršila svoje ustavne obaveze i osigurala poštivanje ljudskih prava tako što će u roku od tri mjeseca poduzeti adekvatne mjere s ciljem da apelanti/povjerioci koji posjeduju izvršne odluke na teret budžetskih sredstava Kantona Sarajevo naplate potraživanja u razumnom roku.”
U istoj odluci se navodi da je “javna vlast, odnosno Kanton Sarajevo direktno odgovoran za dugovanja stečajnog dužnika, proizilazi pozitivna obaveza Vlade KS prema apelantima dao imaocima pravosnažnih sudskih odluka da im omogući namirenje njihovih potraživanja.”
Sredstva izdvojena, ali izostala saglasnost Pravobranilaštva KS
Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Elvis Vreto je još u februaru 2020. godine Ministarstvu pravde i uprave KS dostavio pitanje: “Zašto se ne izvršava odluka-presuda Ustavnog suda vezano za obavezu isplate oštećenih radnika nekadašnjeg Sarabona i koje aktivnosti se poduzimaju da se radnici isplate?”
U odgovoru je navedeno da je Vlada Kantona Sarajevo, u postupku pregovora o načinu izmirenja pravosnažnih presuda iznašla potrebna sredstva za izmirenje svih obaveza, te Nacrt sporazuma o dinamici isplate preostalih potraživanja radnika ovog privrednog društva dostavila na očitovanje Pravobranilaštvu Kantona Sarajevo, te da je ono dana 26.08.2019. godine dalo negativno Mišljenje.
U predmetnom Sporazumu navodi se da je Odlukom Ustavnog suda naloženo Vladi Kantona Sarajevo da u roku od tri mjeseca preduzme adekvatne mjere kako bi potraživanja apelanata bila isplaćena, na teret budžetskih sredstava.
“Prije svega, primjećujemo da prednje navedeno nije tačno. Stavom 2. navedene Odluke, Vladi se ne nalaže, već se Odluka Vladi dostavlja kako bi izvršila svoje ustavne obaveze i osigurala poštovanje ljudskih prava kako bi imaoci izvršnih presuda na teret budžetskih sredstava naplatili svoja potraživanja”, navodi se.
U odgovoru se ističe se da u konkretnom slučaju apelanti “ne posjeduju izvršne presuade na teret budžetskih sredstava” pa se odluka na njih ne odnosi.
“Presude koje apelanti posjeduju su presude protiv privatnog društva “Sarabon” d.d. čiji je osnivač Kanton Sarajevo, a ne presude protiv Kantona Sarajevo kao Osnivača privrednog društva “Sarabon” d.d. Sarajevo”, navodi se u Mišljenju.
Također je Pravobranilaštvo KS utvrdilo da bi se zaključivanjem Sporazuma o dinamici isplate preostalih potraživanja “prekršile odredbe Zakona o privrednim društvima FBiH, Zakona o stečajnom postupku i drugim relevantnim propisima.”
Radnici ostavljeni na “ulici”, neki umrli
Dok su se vodili, a i dalje vode, postupci oko toga ko treba isplatiti ova potraživanja i kako, bivši radnici Sarabona su bili primorani da se snađu. Mnogi u tome nisu uspjeli, a neki su, kaže Marevac, i preminuli.
“Igrom slučaja, ja i moja supruga smo radili u tom Sarabonu od početka, kako smo ušli u bračnu vezu,” ispričao je on, te dodao da je bilo mnoštvo takvih brakova u tom preduzeću.
“Sad možete zamisliti kad vam poslodavac kaže danas ostajete i supruga i vi bez posla, a imate djecu u školama, u kreditima ste. I tada, 2006. godine, to je nama teško palo. Mi se nismo oporavili ni dan danas. Mnoge naše kolege su umrle”, izjavio je on.
“Zamislite da imamo slučaj da su oba roditelja koja su doživjela ovo umrli, da su im ostala djeca. Imamo slučaj kolegice kojoj su bubrezi otkazali, gdje ona čeka ovih možda svojih dvadesetak, trideset hiljada da plati liječenje. Imamo kolegice koje ne mogu izaći iz kuće kada mi dođemo da potpišu nešto advokatu, nego se moramo snalaziti kako će oni to uraditi. Ima ljudi koji se dan danas nisu snašli, nisu se zaposlili,” dodao je.
Bivši radnik Alija Kečo rekao je da je kao osoba sa invaliditetom ostao bez posla.
“E sad zamislite, ko će mene zaposliti? Sa blizu 50 godina, a osoba sa invaliditetom? Kad sam se pojavio na biro 2006. godine, slaže se staž a ne slažu se godine starosti. Da bih pokušao penziju osigurati onu invalidsku, za koju imam uslove. I odem na biro da pitam koliko mi je staža, kad ono skoro 13 godina nije uplaćeno. Da nisam bio pripadnik Armije Republike BiH, da nisam imao taj staž, ja se ne bih mogao penzionisati”, ispričao je Kečo.
Slično nam je ispričao i bivši radnik Sarabona i ratni vojni invalid Armije BiH, Avdo Gljiva.
“U momentu kad sam ostao bez posla, ni supruga nije radila. Dvoje djece djece sam školovao u ta toba. A trebalo je zaraditi samo za hljeba, kamoli za školovanje. Teško je to bilo izvesti. To su bile nemoguće stvari koje smo preživjeli”, rekao je on.
“Ne znam na šta će izaći ovo sve. Jer čini mi se da smo mi višak ovom društvu”, dodao je. (N1)
Pročitajte više: Ko koči isplatu potraživanja radnicima ”Sarabona”?
