Rastuća vojna snaga Kine i njena nastojanja da okonča prevlast Amerike u azijsko-pacifičkom regionu uznemiravaju američki odbrambeni establišment. Američki zvaničnici vide da se problemi brzo gomilaju na više frontova - širenje nuklearnog arsenala Pekinga, napredak u svemiru, sajber i raketne tehnologije i prijetnje Tajvanu.
"Brzina kojom se Kina kreće je zapanjujuća", kaže general John Hyten, američki vojni oficir broj 2, koji je prethodno komandovao američkim nuklearnim snagama i nadgledao svemirske operacije zračnih snaga.
U pitanju je potencijalna promjena u globalnoj ravnoteži snaga koja je pogodovala Sjedinjenim Državama decenijama. Prestrojavanje koje je povoljnije za Kinu ne predstavlja direktnu prijetnju Sjedinjenim Državama, ali bi moglo zakomplicirati savezništvo SAD-a u Aziji. Novi znakovi o tome kako Pentagon namjerava da se nosi s kineskim izazovom mogli bi se pojaviti u narednim sedmicama iz pregleda politike Bajdenove administracije o nuklearnom oružju, globalnom baziranju trupa i cjelokupnoj strategiji odbrane.
Za sada, zvaničnici se čude kako Peking raspolaže resursima, tehnologijom i političkom voljom da postigne brze dobitke - toliko brzo da Bajdenova administracija pokušava da preorijentiše sve aspekte američke vanjske i odbrambene politike.
Najnoviji primjer iznenađujuće brzine bio je kinesko testiranje hipersoničnog oružja sposobnog djelomično kružiti oko Zemlje prije nego što ponovo uđe u atmosferu i klizi na pokretnoj stazi do cilja. Dizajn sistema oružja treba da izbjegne američku protivraketnu odbranu, i iako je Peking insistirao da testira svemirsko vozilo za višekratnu upotrebu, a ne raketu, čini se da je test zaprepastio američke zvaničnike.
General Mark Milley, predsjedavajući Združenog načelnika štabova, rekao je da je test bio "veoma blizu" trenutka za Sputnjik, sličan onom kada je Sovjetski Savez 1957. lansirao prvi svemirski satelit na svijetu, koji je iznenadio svijet i pothranjivao strah da su Sjedinjene Države tehnološki zaostajale. Ono što je uslijedilo bila je trka u nuklearnom naoružanju i svemiru koja je na kraju dovela do bankrota Sovjetskog Saveza.
Milley i drugi američki zvaničnici odbili su razgovarati o detaljima kineskog testa, rekavši da su tajni. On je to nazvao "veoma zabrinjavajućim" za Sjedinjene Države, ali je dodao da su problemi koje predstavlja kineska vojna modernizacija daleko dublji.
"To je samo jedan sistem oružja", rekao je u intervjuu za Bloomberg Televiziju. "Kineske vojne sposobnosti su mnogo veće od toga. One se brzo šire u svemiru, u sajberu, a zatim u tradicionalnim domenima zemlje, mora i zraka."
Na nuklearnom frontu, privatni satelitski snimci posljednjih mjeseci otkrili su velike dodatke lansirnih silosa koji sugeriraju mogućnost da Kina planira povećati svoju flotu kopnenih interkontinentalnih balističkih projektila ili ICBM-a.
Hans Kristensen, stručnjak za nuklearno oružje u Federaciji američkih naučnika, kaže da se čini da Kina ima oko 250 ICBM silosa u izgradnji, što je, kako kaže, više od 10 puta više od broja koji danas radi. Za poređenje, američka vojska ima 400 aktivnih ICBM silosa i 50 u rezervi.
Zvaničnici Pentagona i obrambeni jastrebovi na Capitol Hillu ističu kinesku modernizaciju kao ključno opravdanje za obnovu američkog nuklearnog arsenala, projekat za koji se očekuje da će koštati više od milijardu dolara tokom 30 godina, uključujući troškove održavanja.
Fiona Cunningham, docentica političkih nauka na Univerzitetu Pennsylvania i specijalista za kinesku vojnu strategiju, kaže da je ključni pokretač nuklearnog pritiska Pekinga njegova zabrinutost zbog namjera SAD-a.
“Ne mislim da kineska nuklearna modernizacija daje mogućnost da preventivno napadne američki nuklearni arsenal, a to je bio zaista važan generator konkurencije tokom Hladnog rata”, rekao je Cunningham na online forumu koji sponzorira Univerzitet Georgetown. „Ali ono što radi jeste da ograničava efikasnost američkih pokušaja da preventivno napadnu kineski arsenal.”
Neki analitičari strahuju da će Vašington ući u trku u naoružanju s Pekingom, frustriran jer nije u mogućnosti da uvuče Kineze u pregovore o sigurnosti. Kongres je takođe sve više fokusiran na Kinu i podržava povećanje potrošnje za svemirske i sajber operacije i hipersonične tehnologije. Postoji pritisak, na primjer, da se u sljedeći budžet za odbranu stavi novac za naoružavanje podmornica s navođenim projektilima hipersoničnim oružjem, plan koji je pokrenula Trumpova administracija.
Decenijama su Sjedinjene Države pratile povećanje kineskih investicija u odbranu i bile su zabrinute da Peking želi postati globalna sila. Ali barem posljednjih 20 godina, Washington je bio više fokusiran na suprotstavljanje al-Qaidi i drugim terorističkim prijetnjama u Iraku i Afganistanu. To se počelo mijenjati za vrijeme Trumpove administracije, koja je 2018. formalno uzdigla Kinu na vrh liste prioriteta odbrane, zajedno s Rusijom, zamijenivši terorizam kao prijetnju broj 1.
Za sada Rusija ostaje veća strateška prijetnja Sjedinjenim Državama jer je njen nuklearni arsenal daleko veći od kineskog. Ali Milley i drugi kažu da je Peking veća dugoročna briga jer njegova ekonomska snaga daleko nadmašuje snagu Rusije i ubrzano ulaže resurse u vojnu modernizaciju.
Trenutnim tempom kineskih vojnih ulaganja i dostignuća, Peking će “prestići Rusiju i Sjedinjene Države” u ukupnoj vojnoj moći u narednim godinama “ako ne učinimo nešto da to promijenimo”, rekao je Hyten, koji se povlači u novembru nakon dvije godine kao potpredsjednik Zajedničkog načelnika štabova. "To će se dogoditi."
Bajdenova administracija kaže da je odlučna da se efikasno takmiči s Kinom, oslanjajući se na mrežu saveznika u Aziji i šire, koji su potencijalni izvor snage kojem Peking ne može parirati. To je bilo ključno za razloge iza Bajdenove odluke da podijeli visoko osjetljive tehnologije nuklearnog pogona s Australijom, omogućavajući joj da nabavi flotu konvencionalno naoružanih podmornica za suprotstavljanje Kini. Iako je ovo bio poticaj za Australiju, bio je to razoran udarac za najstarijeg saveznika Washingtona, Francusku, čija je prodaja podmornice Australiji vrijedna 66 milijardi dolara potopljena u tom procesu.
Tajvan je još jedna velika briga. Visoki američki vojni oficiri upozoravali su ove godine da Kina vjerovatno ubrzava svoj raspored za preuzimanje kontrole nad Tajvanom, ostrvskom demokratijom koja se smatra najvjerovatnijim okidačem za potencijalno katastrofalni američko-kineski rat.
Sjedinjene Države su se dugo obavezale da će pomoći Tajvanu da se odbrani, ali su namjerno ostavile nejasnim koliko daleko će ići kao odgovor na kineski napad. Činilo se da je predsjednik Joe Biden napustio tu dvosmislenost kada je 21. oktobra rekao da će Amerika stati u odbranu Tajvana ako ga napadne Kina.
"Imamo obavezu da to učinimo", rekao je Biden. Bijela kuća je kasnije rekla da on ne mijenja američku politiku, koja ne podržava nezavisnost Tajvana, ali je posvećena obezbjeđivanju odbrambenog oružja.
