Naučnici su pronašli posebnu crnu rupu

Naučnici su možda pronašli crnu rupu koja bi mogla promijeniti naše razumijevanje svemira.

Decenijama su istraživači tražili primjer “zlatokose” – crne rupe, one koja se nalazi između onih niske mase pronađene u cijelom svemiru i supermasivnih primjera koji su u središtu mnogih rasprava o crnim rupama.

Slide 16 of 21
NASA

Teorija sugerira da postoji mnogo tih crnih rupa, nastalih dok se crne rupe manje mase pretvaraju u supermasivne. Kad bismo znali koliko ih ima, to bi pomoglo pružiti bolje informacije o tome kako se crne rupe stvaraju i razvijaju tokom vremena.

Ali zapravo je teško pronaći jednu, jer su one prevelike za neke načine otkrivanja crnih rupa, a premale za druge. Bilo je malo stvarnih opažajućih dokaza da oni postoje, a koji dokazi postoje nisu konačni.

To je uprkos teoretskom radu koji sugerira da postoji ogroman broj tih crnih rupa u cijelom svemiru. Istraživači procjenjuju da ih ima oko 46 000 u blizini naše galaksije Mliječni put.

Sada su istraživači u novom radu objavljenom u časopisu Nature Astronomy rekli da su pronašli dokaze o upravo jednoj takvoj crnoj rupi, a informacije o njenom postojanju došle su nam iz ranog kosmosa.

Dokazi o crnoj rupi došli su na Zemlju u obliku svjetlosti, iskrivljene eksplozijom koja se dogodila kad je svemir bio tek u svojim počecima.

Naučnici su pregledali informacije o hiljadama rafala nastalih kada se zvijezde sruše ili stope, u nadi da će pomoću njih zaviriti u rani svemir.

Oni to rade pomoću procesa koji se naziva gravitaciono sočivo, a koji koristi objekte u kosmosu kao instrument za promatranje. Gravitaciono sočivo događa se kada takav objekt te eksplozije uzme i izobliči ih poput sočiva, stvarajući više slika koje se mogu vidjeti u različito vrijeme.

Tada istraživači mogu iskoristiti to vremensko odlaganje da vide predmete koji inače nikada ne bi bili uočeni.

Čini se da je jedan od tih rafala bio predmet gravitacionog sočiva, otkrili su istraživači, od predmeta koji je imao masu nekoliko desetina hiljada više od našeg Sunca.

To sugerira da je vjerovatno da je sočivo uzrokovano jednom od crnih rupa srednje mase za kojom su istraživači godinama tragali.

“Ova novootkrivena crna rupa mogla bi biti drevni relikt – iskonska crna rupa – stvorena u ranom svemiru prije nego što su nastale prve zvijezde i galaksije”, rekao je koautor studije Eric Thrane sa Škole za fiziku i astronomiju Sveučilišta Monash i Glavni istražitelj za ARC Centar izvrsnosti za otkrivanje gravitacijskog vala (OzGrav).

“Ove rane crne rupe mogu biti sjeme supermasivnih crnih rupa koje danas žive u srcima galaksija.”

Potrebna su dalja istraživanja kako bi se pokušalo pronaći koliko ovih neuhvatljivih crnih rupa postoji i što bi nam oni mogli reći o evoluciji drugih vrsta crnih rupa, rekli su istraživači.

“Koristeći ovog novog kandidata za crnu rupu, možemo procijeniti ukupan broj ovih objekata u Univerzumu”, rekla je Rachel Webster sa Univerziteta u Melbourneu, koautorica na ovom radu. “Predvidjeli smo da bi to moglo biti moguće prije 30 godina, i uzbudljivo je otkriti jak primjer.”

Takođe bi mogao objasniti misteriozni rast supermasivnih crnih rupa poput one koja se nalazi u središtu naše galaksije.

“Iako znamo da ove supermasivne crne rupe vrebaju jezgre većine, ako ne i svih galaksija, ne razumijemo kako ti behemoti mogu toliko narasti u doba Univerzuma”, rekao je vodeći autor i Univerzitet u Melbourneu Doktorand, James Paynter, u izjavi.

Pročitajte: Prvi svemirski hotel trebao vi se otvoriti 2027. godine

Pratite nas na našim stranicama na

Odgovori

Vezane vijesti

Vezane vijesti