Svaka zemlja ima suvereno pravo odabrati vlastite sigurnosne aranžmane. Da li će se države odlučiti na saradnju s NATO-om putem partnerstva ili kao punopravne članice Saveza ovisi o svakom pojedinačnom podnositelju zahtjeva i 30 saveznika.
Kazala je to za Fenu glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu.
Kako je naglasila, nijedna treća strana nema pravo intervenirati ili staviti veto na takav postupak. Sve prijetnje u tom pogledu su neprihvatljive jer je vrijeme sfera uticaja prošlo.
"NATO i Bosna i Hercegovina imaju dugogodišnju i obostrano korisnu saradnju. Saradnja s NATO-om ne prejudicira niti jedno potencijalno buduće članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u savezu. U potpunosti poštujemo suverenitet i nezavisnost zemlje i pozdravljamo kontinuirani doprinos BiH našoj euroatlantskoj sigurnosti", podvukla je.
Na taj način NATO je za Fenu prokomentirao najavu Ambasade Rusije. Da će u slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a morati reagirati na taj, kako su ga nazvali, neprijateljski korak.
Bosna i Hercegovina 5. decembra 2018. godine primljena je u Akcioni program za članstvo (MAP). Godinu nakon toga, Predsjedništvo BiH donijelo je odluku o prihvatanju dokumenta nazvanog Program reformi. On treba značiti i nastavak puta zemlje prema čvršćoj integraciji u Sjevernoatlantski savez (NATO).
Program reformi ne razlikuje se od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) koji priprema svaka država koja želi postati članica NATO saveza. Radi se o planu postignuća i planirane reforme u više oblasti između, ostalog političkih, sigurnosnih, pravnih i odbrambenih reformi.
"Pozivamo BiH prijatelje da dobro razmisle, da odvagaju sve 'za' i 'protiv', da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju". Navedeno je u saopćenju za javnost iz Ambasade Rusije u BiH.
Saopštenje iz Ambasade Rusije u BiH došlo je dan nakon što je konstituirana Komisija Bosne i Hercegovine za saradnju sa NATO-om na osnovu odluke Vijeća ministara od 24. februara 2021. godine.
