Novinar i diplomata, dobar poznavatelj Bliskog istoka Hajrudin Somun komentirao je za Klix.ba ponovnu eskalaciju sukoba između Izraela i Palestine.

Ovo je prva eskalacija sukoba nakon 2014. godine i tokom nje su već stradale desetine Palestinaca i Izraelaca. Obje strane imaju materijalnu štetu, s tim da je ona znatno veća na palestinskoj teritoriji.

Sukob je eskalirao pri završetku muslimanskog mjeseca ramazana i uoči blagdana Bajrama. Somun je podsjetio da ovo nije prvi put da sukob izbije uoči Bajrama. Obrazložio je zašto se sukob desio te je tom prilikom podsjetio na značaj Jerusalema za muslimane, jevreje i kršćane.

Sličnih sukoba oko svetih mjesta u Jerusalemu bilo je uoči bajramskih blagdana, pa i mnogo težih, svih proteklih decenija.

Posebno poslije izraelske okupacije istočnog dijela grada 1967. Svaki put izbila bi neka iskra kojom bi se razbukatli sukobi u vezi s identitetom i suvereniteta nad najsvetijim mjestom sve tri abrahamske vjere. Ovaj put ta iskra je bila odluka izraelskog Vrhovnog suda da se deložira nekoliko palestinskih porodica iz jednog kvarta istočnog Jerusalema, koje tu žive više od pola vijeka. Na osnovu izraelskog zakona iz 1950. o imovini 'neprisutnih' (absentees).

Ovo uzimam kao konkretan povod zbog permanentnog istiskivanja, bolje reći etničko-religioznog čišćenja Jersualema od nejevrejskih elemenata. To se odnosi, naravno, i na kršćanske palestinske zajednice iz Jerusalema i Betlehema. A pošto je plato nad Jerusalemom, na kojem je džamija Al-Aqsa i Kupola na stijeni, a pod kojim Jevreji vide ruševine svog biblijskog hrama. On se, prema shvatanju ultraradikalnih Jevreja, ali i kršćana, može obnoviti samo kad cijeli Jerusalem bude čist. Ovo sve drugo, u što se izrodio protest u kvartu Šejh Džerah, je od sekundarnog značaja", smatra Somun.

Ukazao je na to da i među Izraelcima, kao i među Palestincima postoje ultraradikalni zahtjevi. Također je podsjetio da Hamas još ne priznaje pravo Jevreja na svoju državu te da iz svog programa još nisu izostavili poziv na uništenje Izraela.

Da li je Hamas izraelski projekt

Rasplamsavanjem sukoba ponovo je aktuelizirano pitanje ko je formirao Hamas. Primjećuje se da je njegovo oružano djelovanje povod Izraelu da oružano odgovori, odnosno da samo pogoduje Izraelu.

Shodno tome, u javnom prostoru je vrlo učestala tvrdnja da je Izrael formirao Hamas. Tvrdi se je cilj bio da se time Palestinci politički podjele i oslabe. Sagovornika Klix.ba pitali smo kako komentariše ovaj stav.

Svaka država ima ili bi bi trebalo da ima, suprotno ovoj našoj Bosni i Hercegovini koja je nema, strategiju odbrane svog tla i suvereniteta.

Usred neprijateljskih okruženja arapskih zemalja, prvi lideri Izraela pribjegli su jednoj radikalnoj strategiji očuvanja države. Kako bi Arape spriječili da ugroze njegovu egzistenciju, kao što su to učinili 1948. Postoji tzv. Yigalov plan (op. a. nazvan po bivšem izraelskom premijeru Yigalu Allonu) po kojem treba raditi na unutrašnjim podjelama i sukobima u arapskim zemljama. Koji je uveliko uspio sukobima i ratovima kojima su oslabili Egipat, Jordan, Irak, Siriju i Liban.

A po istoj logici nije trebalo dozvoliti da Palestinci postanu toliko jaki da mogu zaustaviti okupaciju i aneksiju teritorija koje su im pripale rezolucijom Ujedinjenih nacija (UN) o podjeli Palestine iz 1947. Tako su ohrabrili, a kasnije i na razne načine, čak i finansijski, pomagali jačanje Hamasa u Gazi. Pri tome su imali prešutnu, ali i danas veoma konkretnu podršku Hamasu iz arapskih zemalja. Kojima su jedinstveni Palestinci i njihov snažan pokret također bili i ostali prijetnja konzervativnim i autoritarnim režimima. Vidite, Gaza je blokirana s izraelske strane, ali i s egipatske također, a arapske zemlje Perzijskog zaljeva i Turska pomažu Hamas. Ostavljajući nasljednike Arafata (op. a. bivši palestinski lider Yasser Arafat) u Ramalahu na milost i nemilost Izraela. Američke administracije, osim one Donalda Trumpa, su više finansijski pomagale ostanku palestinske uprave nego neke arapske kraljevine i šeikati", istakao je Somun.

Da li se odustalo od mirovnih pregovora i formiranja dviju država

Već dugo ne postoje mirovni pregovori između Palestine i Izraela. Dojam je da su obje strane odustale od mirovnih pregovora. Somun smatra da je za to zaslužan bivši američki predsjednik Trump, a osvrnuo se i na djelovanje aktuelnog predsjednika Joea Bidena.

"Pregovora nema jer ih nije moglo biti pod Trumpovom administracijom. Koji se, kao što je poznato, usmjerio na pregovore i sporazume između Izraela i arapskih zaljevskih zemalja, isključujući bilo kakvo učešće Palestinaca. Sada svi očekuju neku inicijativu administracije predsjednika Bidena, koja je zaokupljena domaćim problemima i skretanjem aktivnosti vanjske politike na Kinu", ocijenio je.

Mnogi su bili saglasni da je rješenje za palestinsko-izraelske odnose formiranje dviju država. Somun je odgovorio na pitanje da li je i dalje moguće ovo rješenje.

Trump je uspio palestinsko pitanje prepustiti Izraelu i arapskim zemljama.

Tako da je rješenje krize na Bliskom istoku na osnovu dvije države svedeno na enklave na kojima bi Palestinci bili pod punom kontrolom Izraela. Ima ohrabrenja iz Washingtona da će se vratiti principu dviju država. U zvaničnim dokumentima i izjavama se ponovo palestinske teritorije i istočni Jerusalem nazivaju okupiranim. Upravo u jutrošnjem (op. a. od 13. maja) izdanju lista New York Times stoji, povodom ovih sukoba, da je slab međunarodni pritisak na Izrael. Pritisak da pristupi nekom kompromisnom rješenju i 'pruži bilo kakvu koncesiju Arapima koji žive pod okupacijom'.

Na izraelskoj strani teško da bi se moglo odustati od onoga što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu postigao s predsjednikom Trumpom. Tako se jutros, također u provladinom Jerusalem Postu, uprkos Bidenovoj jednostranoj izjavi kako Izrael ima pravo da se brani, tvrdi da je Bidenova administracija doprinijela i sadašnjoj eskalaciji krize. Zato što je odobrila slanje humanitarne pomoći Hutijima u Jemenu. A što su teroristi Hamasa shvatili kao da mogu raditi šta hoće. I još što su i Palestinci sa Zapadne obale shvatili to isto nakon odluke Bidenove administracije da im deblokira finanijsku pomoć od 235 miliona dolara", potcrtao je Somun za Klix.ba.

Kako se treba postaviti Bosna i Hercegovina

Reakcije na dešavanja u Palestini i Izraelu nisu izostale u Bosni i Hercegovini. Pitali smo ga šta bi savjetovao jednom od članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine ili ministrici vanjskih poslova? A u kontekstu pozicioniranja Bosne i Hercegovine prema palestinsko-izraelskim odnosima.

"Nemojte mene to pitati, članovi Predsjedništva imaju svoje savjetnike, a svakako svaki od njih vodi svoju vanjsku politiku", poručio je Hajrudin Somun.

U međuvremenu strani mediji izvještavaju da Izrael mobiliše veliki broj vojnika za kopnenu ofanzivu, dok ostatak svijeta poziva na prekid sukoba.

IZVOR: KLIX