U četvrtak, 21. jula, u Gazi Husrev-begovom Hanikahu otvorena je kulturnoantropološka izložba “Građanska kultura Sarajeva” autorice Indire Kučuk-Sorguč.

“Građanska kultura Sarajeva” je kulturnoantropološki projekat autorice Indire Kučuk-Sorguč nastao na ideji da se kulturno naslijeđe građana i građanki Sarajeva i njihovih porodica kao neumitno svjedočanstvo dugog povijesnog trajanja, muzeološki obradi i prezentira na tri načina: kataloški, izložbeno i u VR formatu čime se po prvi put u muzejsku praksu uvodi VR kao medij.”

“Građanska kultura Sarajeva” kulturnoantropološka studija s prezentacijom umjetničkog naslijeđa građanstva BiH je multimedijalan znanstveno-istraživački projekat iz kulturne antropologije, demografije, historije Sarajeva, kao i kompjuterske grafike i digitalizacije. Projiciran je na način da građani glavnog grada BiH učestvuju u predstavljanju vlastite kulture kroz artefakte (dokumenta, fotografije, unikatne predmeti stambene kulture, odjevne predmete, umjetničke portrete, pisma, knjige i dr.) svojih predaka.

Njihov udio u kompletiranju dokaza o kulturološkim promjenama bio je nemjerljiv jer su svojim osobnim uključivanjem u rad na ovom projektu pokazali spremnost da konstruktivno popunjavamo praznine u našem historijskom pamćenju i da pokažemo dosage građanske kulture Sarajeva.

Pitanje identiteta građanstva postavlja se danas više nego u prošlosti jer se građanstvo isključuje iz političke, medijske i društvene konverzacije te se shodno tome etnicizira i marginalizira, što ga dodatno osiromašuje i demoralizira pred kulturalnim šokom masovne ruralizacije gradova.

Ovaj je projekat za cilj imao da afirmira građansku kulturu kao kapitalni stub kulture uopće, želeći ispitati da li su Sarajlije spremni da, u vremenu dekultivizacije, demonstriraju svjesnost o svojoj tradiciji, kulturnom i duhovnom naslijeđu, dajući nam uvid u osobne porodične priče, dugo čuvanu ostavštinu i kontinuitet življenja u gradu učestvujući u njegovim metamorfozama i socijalnim promjenama.

Izložba je to o sarajevskim gradskim porodicama, njihovim predstavnicima, znamenitim ličnostima, ali i onim „običnim“ koji su svojom specifičnom pričom otvorili prostor urbanoj legendarnosti, kroz objektiv njih samih i kroz predmete koje su ustupili na istraživačku obradu Muzeju Sarajeva. To je izložba koja pronosi duh Sarajeva, njegove magičnosti i razumjevanja među ljudima različitih svjetonazora i pripadnosti, i koja pokazuje kako se živjelo u Sarajevu od kraja 19. do početka 21. stoljeća.

U prezentaciji tog idalje živućeg lebdećeg duha Sarajeva dugujemo iznimnu zahvalnost porodicama Džemidžić, Fočo, Glanz, Perković, Gladanac-Petrović, Ferhatović, Hadžibajrić, Kavazović, Mušović, Filipović, Ademović, Berbić, Tanović, Česović, Đipa, Klino, Kalamujić, Karabdić, Đerković, Lučarević, Poczak-Tanasković, Teletović, Rizvić, Halačević, Omanović, Mešanović, Gavrankapetanović, i mnogim drugim koji su iskazali svoju podršku ovoj ideji smatrajući da kulturne institucije trebaju biti pokretač većeg broja projekata i manifestacija o urbanoj kulturi življenja, kako bi podigli svijest o građanskom društvu kao nositelju građanske kulture koja je danas osiromašena i nije dovoljno istaknuta u javnosti.

“Muzej je živi organizam, a ne ustajala konzervacija koja samo deponira predmete i čuva ih kao svete relikvije. Muzej novog doba komunicira sa publikom, istražuje moderne fenomene i iščitava njihove vrijednosti. Nadasve, kao što je slučaj s projektom „Građanska kultura Sarajeva“, iz života građana Sarajeva, na osnovu ličnih predmeta i priča njihovih potomaka, kustos antropolog proučava i reprezentira njihovu duhovnu ostavštinu, kulturnu posebnost i (ne)materijalnu baštinu”, riječi su autorice Kučuk-Sorguč.

Realizaciju izložbe pomogli su: Turistička zajednica Kantona Sarajevo i Ministastvo civilnih poslova, a medijski pokrovitelji su: Hayat TV, RSG i Antena, Europlakat, BBI i Sarajevo City Centar.

Pročitajte više: Lejla Zvizdić: Živimo u vremenu satanizacije onih koji su branili BiH

Pratite nas na Facebook akter.ba