Državna imovina nije bila u pitanju ni u Daytonu, nismo dozvolili da to bude pitanje. To je pitanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, rekao je u razgovoru za AA Haris Silajdžić

Izmjene Izbornog zakona i najave domaćih političara o mogućnosti odgađanja izbora u posljednje vrijeme su top tema u Bosni i Hercegovini. O ovom pitanju ali i pokušajima Milorada Dodika da prisvoji državnu imovinu i uknjiži je kao imovinu entiteta Republike Srpske za Agenciju Anadolija (AA) govorio je bivši član Predsjedništva i nekadašnji ministar vanjskih poslova i premijer BiH te svojevremeno osnivač i predsjednik Stranke za BiH (SBiH) Haris Silajdžić.

Od kako djeluje na političkoj sceni ukazuje na važnost državne imovine, a kroz razgovor za AA pojasnio je njen značaj, kazavši “dovođenjem državne imovine u pitanje, dovodi se u pitanje i opstanak Bosne i Hercegovine”.

”Za mene je uvijek državna imovina Bosne i Hercegovine bila ključna. Bio sam predsjednik Vlade Republike BiH 1994. godine kada smo društvenu imovinu pretvorili u državnu. Mislim da postoje dva aspekta, jedan je ekonomski koji je očigledan i vrlo važan.

Drugi je ključan, a to je teritorijalni integritet i suverenitet i u tome državna imovina igra veliku ulogu. Ljudi misle da se radi o nekim kasarnama. Državna imovina je sve, od voda, ruda, zemljišta, šuma... To je nešto što je Bosna i Hercegovina i zbog toga to treba najozbiljnije shvatiti. U pitanju je opstanak države Bosne i Hercegovine”, rekao je Silajdžić.

Upozorava i da su spor oko državne imovine pokretali oni koji su i napali BiH.

- ”Čišćenje Drine” za njih je imperativ -

”Cilj agresije je bio da se uzme ta imovina, program velikosrpske ideologije postoji blizu 200 godina, to rade sustavno, uporno i metodično. Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, ubijanja i protjerivanja stanovništva, oni sada žele imati tu imovinu, misle da je vrijeme došlo zbog određenih pomjeranja u političkom ustrojstvu Evrope, pomjeranja udesno prije svega, a to su zemlje koje imaju izvjesnog razumijevanja za ciljeve koje je sebi postavio politički establišment, kako kurentni politički tako i onaj koji stoji iza toga, sve nacionalne institucije, posebno Srpska akademija nauka i umjetnosti.

Vrlo je važno znati da se oni neće tek tako odreći tog cilja, dugo se radi na tome. Postoje pisani dokumenti koji govore o obaveznom uzimanju te imovine, protjerivanju, ubijanju i pokrštavanju stanovništva. Imaju dokumenti i o tome da je više ljudi pobijeno u istočnoj Bosni i Sandžaku u jednom trenutnu u vrlo kratkom vremenu nego u Srebrenici i da je o tome podnesen izvještaj Draži Mihajloviću.

U Drugom svjetskom ratu je rečeno da je ubijeno 8.000 žena, djece i staraca i 1.200 boraca i da ne nabrajam druge, Sjenica... 'Čišćenje Drine', kako su oni to nazvali, za njih je imperativ. To su uspjeli učiniti. Želio bih na to podsjetiti zbog toga što je Bosna i Hercegovina tada kao priznata punopravna članica Ujedinjenih nacija bila na neki način kažnjena nametanjem embarga u septembru 1991. godine na naoružavanje i da su time u dobroj mjeri pomogli toj velikosrpskoj ideji koja je imala na terenu i oružje i pripremljeni plan da to učini.

Radilo se o golorukom stanovništvu koje nije bilo spremno, koje je vjerovalo u Jugoslaviju, u JNA. Ono što se događa danas jeste nastavak toga, pod drugim okolnostima ali sasvim sigurno namjera postoji da se ta imovina državna preuzme”, istakao je Silajdžić, dodavši:

”Tu postoji kalkulacija da se uzme dovoljno u Bosni i Hercegovini onoga što je važno, hidrocentrale, Trebinje, poljoprivredna zemljišta, šume, da se može reći evo mi imao srpsku zemlju ovdje i time opravda ono što oni nazivaju gubitkom Kosova. Dozvoljavam tu mogućnost da postoji takva kalkulacija, entitet Republika Srpska za Kosovo”.

- UN i međunarodna zajednica imaju instrument kako zaustaviti secesionizam -

Govoreći o mehanizmima kako bi se spriječilo oduzimanje, Silajdžić kaže da je Daytonom državna imovina zaštićena.

”Ako imamo Dayton onda je to zaštićeno. Državna imovina nije bila u pitanju ni u Daytonu, nismo dozvolili da to bude pitanje. To je pitanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Dayton štiti državnu imovinu jer štiti Bosnu i Hercegovinu koja nastavlja svoje postojanje kao država po međunarodnom zakonu.

Spore je oni koji imaju sasvim drugi plan, a Ustavni sud je potvrdio da je to tako. Prema tome možemo govoriti o korištenju, upravljanju, obligacionim obavezama ali nikako o tome da se iznova utvrđuje vlasništvo. To je vlasništvo Bosne i Hercegovine i ostaje tako”, kazao je Silajdžić.

Navodi da državna imovina treba da služi svim građanima Bosne i Hercegovine.

”Onako kakvo je sada stanje najmanje od toga imaju koristi vlasnici te imovine, a to je svaki građanin BiH. Prije četiri do pet godina mi smo podnijeli projekat pod nazivom 'Razvojni fond BiH', došao je do Parlamenta i ostao u nekoj ladici.

Napisano je 40 do 50 stranica, prevedeno na engleski upućeno svim međunarodnim faktorima ovdje, bio sam uključen u to, ali to nije moje područje tako da su to više radili stručnjaci koji se razumiju, koji su analizirali šta je državna imovina, kako se može upotrijebiti posebno evo u ovoj situaciji kada nam mladi ljudi odlaze. Mi samo o tome govorimo a ne poduzimamo ništa. Dobro će biti onda kada BiH bude važno ono što se uradi, a ne ono što se kaže”, poručio je Silajdžić.

Dotakao se i toga kako i na koji način zaustaviti secesionističke poteze Milorada Dodika i RS-a.

”Ujedinjene nacije u kojima je BiH punopravna članica i međunarodna zajednica imaju instrumente kako to zaustaviti. Naravno da bismo mi voljeli da vidimo konkretnije poteze, međutim međunarodna zajednica ide svojim putem, stvara konsenzus u Evropi gdje ima i onih koji gledaju sa simpatijama poteze koji proističu iz ideologije Velike Srbije.

Oni su istina u manjini. Mehanizmi postoje, kada će to upotrijebiti međunarodna zajednica zavisi i od naše aktivnosti i od onoga što mi činimo. Obradovan sam svim tim aktivizmom, a posebno kada je mlada generacija u pitanju. Jeste teško stanje ali oni koji vole BiH ne trebaju se bojati. Očigledno je sazrela, stasala jedna nova generacija, mlada, koja na najbolji način, savremenim metodama, sredstvima i tehnologijama brani svoju BiH. Vrlo su aktivni, čestitam im na tome. Znaju puteve kojima treba ići”, mišljenja je Silajdžić.

Koliko je realno očekivati konkretne poteze na terenu kao i je li nova američka administracija predvođena predsjednikom Joe Bidenom iznevjerila očekivanja bh. javnosti Silajdžić je stava:

”Iznenađen sam jednom činjenicom kada je u pitanju i američki State Department i predsjednik Biden pa i evropske vlade, a to je da postoji jedna disonansa između onoga što se čuje od njih i što mi čujemo od ovih koji dolaze ovdje kao njihovi izaslanici. Nešto tu nije uredu od samog početka. Govorimo o određenom okviru američke politike, iz koje američka politika nije nikada izlazila. A, onda od izaslanika ovdje čujemo neke sasvim druge stvari što ne mogu da razumijem. Sumnjam da se radi o nedostatku komunikacija, nego su neki izaslanici uzeli sebi za slobodu da interpretiraju stavove svoje zemlje na način koji njima odgovara što nije dobro i što se završava ovako kako se završava”.

Podcrtava kako Hrvatska i Srbija i dalje vode politiku koja je bila na sceni ’90-tih godina prošlog vijeka.

”Tu ne vidim nikakvu veliku razliku izuzev jedne malo više sofisticirane maske koja se prikazuje. Nema više JNA koju sam i ja služio i koja je na žalost zloupotrebljena u svemu ovome, tako da cilj se nije promijenio, metode su se promijenile. Ne vidim neke velike razlike danas u politikama tada i danas.

Ne mogu da razumijem poziciju Hrvatske, je li joj odgovaralo da se u Trebinju napravi aerodrom iznad Dubrovnika, da se instalira tamo koješta. Istovremeno iz Hrvatske čujem neke komentare koji nisu baš ni primjereni. I umjesto da se bave svojom sigurnošću bave se BiH. A, BiH je jedna država, jedno društvo koje nikada nije bila istovjerno i gdje nikada među ljudima nije bilo problema. Oni su uvijek bili uvoženi sa namjerom da se nešto od BiH oduzme ili da se BiH zauvijek uništi. Ne mogu da razumijem takve poteze”, smatra Silajdžić.

S obzirom na brojna uplitanja sa strane, dotakao se i ruskog uticaja s osvrtom na tezu da li Vladimir Putin vodi ”hladni rat” sa Zapadom i na našim prostorima.

”U nekom širem geostrateškom, geopolitičkom i geoekonomskom planu mi smo ovdje jedna fusnota u toj strategiji Kremlja. Naša vidljivost je sada malo povišena zbog toga što se ova situacija sa Ukrajinom i NATO-om prelijeva i na nas ovdje što nije loše, što je dobro. Zadnjih nekoliko mjeseci imali smo problema sa vidljivošću našeg problema, međunarodno nije bio vidljiv.

Sada je vidljiv zahvaljujući tim ljudima koji su se tako angažovali. Jasna je sada strategija Kremlja, jasan je njihov odnos prema BiH, jasne su i prijetnje otvorene koje su došle prema BiH. Ukoliko mi napravio korak prema NATO-u što se nadam da će ove vlasti praviti, kao što sam ja to radio, jer trebamo to članstvo. Prije godinu napisao sam članak 'BiH u NATO-u mi na Blakanu', to je tako.

Demokratska Srbija će nastati onog trenutka kada BiH bude primljena u NATO ili bude jako blizu zbog toga što će se tamo osloboditi normalne demokratske snage kojih ima itekako”, rekao je Silajdžić.

Dodaje da se mora prekinuti sa ovim što se dešava u BiH a što je, kako navodi, „na ivici normalnog“.

”Iznijet ću jedan detalj koji me iznenadio i pogodio. Gospođa Begija Smajić SBiH-ova poslanica u Skupštini tog entiteta govorila je o onome što kažu presude i poslije toga je zatraženo izvinjenje. Gospođa Smajić je trebala da se izvinjava zbog toga što je nad njenim sunarodnjacima izvršen genocid. To je već na granici nečega što duboko zalazi u jednu medicinsku područje. Sve je na rubu abnormalnog i to je jako opasna situacija. Ti ljudi u stvari ne vide gdje su.

Siguran sam da većina ljudi u Srbiji ne znaju šta se desilo ovdje i da većina nije za to da se Srbija kao država odnosi prema BiH na taj način, ali ako vezano za državnu imovinu predsjednik Srbije kaže 'da je ovo oteta zemlja, da je nešto oteto nekome u BiH, BiH otela nekome poljoprivredna zemljišta i šume', kažem da je sve na ivici abnormalnog.

Kako može BiH oteti od sebe šume ili poljoprivredna zemljišta izuzev ako ne misle da je to Srbija sada. Nije bila, niti će biti. Nikada nije bila. Za cara Dušana nije bila koji je došao da je osvaja polovicom 14. vijeka i nije je osvojio. I zbog toga kažem da sam vrlo sumnjičav kada je u pitanju državna imovina i namjere nekih ljudi da izvrše kompenzaciju bh. entiteta RS za Kosovo”, istakao je Silajdžić.

- Ulazak u NATO garant mira na Balkanu -

Poručuje da je BiH spremna pristupiti NATO Savezu što bi bilo garant mira na Balkanu.

”Jedno vrijeme smo se svi slagali u Predsjedništvu da BiH treba da ide u NATO. Mislim da nije toliko do nas koliko je do samog NATO-a. Mi spremni, to se može učiniti vrlo brzo. To je garant mira na Balkanu. Sasvim je sigurno je da je u strategiji Kremlja, na žalost koji se miješa u poslove BiH, da što manje zemalja pristupi u NATO. To im je cilj.

Moguće je da dođe do oružanih sukoba. Svi u BiH moramo biti spremni u svakom trenutku, moramo biti oprezni bez obzira koliko je mir ili nemir. Znamo s kim imamo posla. Ja prvi, bez obzira u kojem životnom dobu se nalazim, spreman sam na to. U najtežim okolnostima, sa zabranom naoružavanja, embargom na leđima pokazali smo itekako da se znamo braniti. U to ne sumnjam ni jednog trenutka”, naglasio je Silajdžić.

Navodi i da islamski svijet, Turska i Saudijska Arabija, dobro prate situaciju.

”Zahvalan sam na tome ali sticajem okolnosti ovo je sada stvar Evrope, mi smo u Evropi i NATO-u i normalno je da se procesi odvijaju u tom kontekstu”, mišljenja je Silajdžić.

Govoreći o Aprilskom paketu kazao je da je država spašena time što on nije ugledao svjetlo dana.

”Problem Aprilskog paketa je da bi o institucijama BiH na kraju odlučivali oni koji je neće. Ne da je neće nego su ubijali zato što je neće, ta politika koja je htjela uništiti BiH na kraju odlučuje hoće li biti institucija BiH, Predsjedništva BiH. Zamislite da smo to prihvatili i da imamo ovu situaciju sada i nemamo institucija države. On postoje kao i Ustavni sud, Predsjedništvo, a Aprilskim paketom trebale su nestat, samo je bilo pitanje dobre volje onih koji nemaju dobre volje prema BiH, naprotiv ubijaju je”, decidan je Silajdžić.

Bivši lider države podcrtava i da do izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ne može doći bez provođenja presuda međunarodnog suda.

”Presude međunarodnog suda pravde u Strazburu stare su sada oko 11 godina. Njih treba provesti. Utvrđena je diskriminacija koje nema ni u jednoj državi u Evropi osim kod nas. Zašto mi nemamo ono što imaju druge države. Sve dok ne uklonimo diskriminaciju koju je sud potvrdio mi nećemo biti primljeni u EU. Većina građana BiH hoće ono imaju sve evropske zemlje, ono što imaju susjedne zemlje, a koje nama pokušavaju nametnuti neko drugo ili treće rješenje koje je nastalo na genocidu.

Zašto bismo mi bili kažnjeni zato što je nad nama izvršen genocidi i svi drugi zločini, što je stanovništvo protjerano da moramo imati sistemom koji nema nigdje na svijetu, pogotovo ne u Evropi. Moramo provesti i davno smo trebali provesti ove presude koje su poznate pod Sejdić i Finci, Pilav. U SBiH mi smo to počeli sa gospodinom Pilavom prvi. Ljudi ovdje žele državu u kojoj imaju pravo glasa, zar to nije standard i praksa u Evropi. Što se tiče evropskih vrijednosti, koje su to vrijednosti?

Je li to prihvatanje drugog i drugačijeg, tzv. inkluzivnost. Jeste. Bosnu i Hercegovinu znamo takvu stotinama godina, bila je utočište svim neželjenim u Evropi. Svi znaju da je tako. Kasnimo u shvatanju demokratije i organizaciji i tu nam treba pomoć. Međutim, temeljna civiliziranost nije u pitaju, većina građana BiH bez obzira gdje su, može da živi s drugim, različitim. To smo dokazali i to dokazujemo. Zar nas treba kazniti za to, a nagraditi one koji to ne prihvataju samo zato što žele komad zemlje ili neku svoju super naciju. Nevjerovatno je šta se nama dešava” kazao je Silajdžić, te dodaje da nije za odgađanje izbora:

”Na priče o odgađanju izbora ne gledam dobro. To bi bila pobjeda onih koji žele izbore po svom. Međunarodna zajednica i Visoki predstavnik (Christian, op.a.) Schmidt rekao je da će biti izbora, u tome ga treba podržati. Mogu da razumijem da trebaju izvjesni kompromisi, ali kompromis kada je u pitanju jednakost glasa, tajnost glasa pravo na glas, to je temelj svake demokratije i tu nema kompromisa. Postoji neko ko ne želi primjenu evropske konvencije o ljudskim pravima zbog toga što im ne odgovara”.

- Nova generacija sposobna braniti i podići BiH -

Kazao je da Stranka SBiH od osnivanja bila ozbiljna politička snaga te da će to ostati predvođena Semirom Efendićem.

”Sada se pokazalo da je potrebna jedna takva stranka, ima i drugih koje stavljaju državu ispred svojih interesa. SBiH priprema da obnovi program Fonda za razvoj koji govori o tome kako staviti državnu imovinu u funkciju. Jer, odlazak radno sposobnog mladog stanovništva možemo zadržati takvim projektima.

Projekti od 7 milijardi maraka koji je trebao donijeti ogromne količine novca jer imamo resurse, zaboravljen je. Za njegovo ne provođenje niko nije odgovarao. Propale su pare zbog kratkovidih politika. Danas nemamo ponudu kao tada, a da smo to uradili zajedno sa autoputom što je bila naša inicijativa, bili bismo prva ekonomija u regiji sasvim sigurno i ne bismo imali radne snage dovoljno. To je bačeno niz vodu.

Te demokratske promjene koje trebaju da dođu podrazumijevaju da će odgovornost za odbijanje takvih projekata biti mnogo žešća. Raduje me da međunarodna zajednica poklanja pažnju pravosuđu, jer se sve prelama kroz pravosuđe. To zaista treba urediti i vratiti povjerenje u izborni proces”, kazao je Silajdžić koji je na pitanje da li će se ponovo kandidovati za člana Predsjedništva BiH, odgovorio:

„Vjerujem da imamo novu mladu generaciju koja je sposobna ne samo braniti Bosnu i Hercegovinu nego je podići“.

Pročitajte više: Haris Silajdžić: Trupe u Brčko i kontrola granice na Drini pod hitno