Iako svjesni ozbiljnih posljedica, roditelji ipak imaju neodoljivu potrebu da ugode djeci, pa se zato odlučuju za manje prikladne namirnice
Štetne navike prejedanja koje su sve češće kod djece direktna su posljedica slabijeg kretanja i prevelikog unosa slatkiša, što izaziva niz metaboličkih problema. Iako se u sistemu za varenje slatkiši pretvaraju u glukozu, koja putuje u krv, a tijelu služi kao gorivo, djeca koja naviknu organizam na ovu vrstu šećera jedino novim unosom mogu popraviti raspoloženje.
Dovodi do gojaznosti
Posebno je velika opasnost to što redovno konzumiranje namirnica bogatih šećerima može dovesti do pojave gojaznosti, šećerne bolesti tip 2 i kardiovaskularnih bolesti. Ako svemu tome dodamo i to da se djeca u savremenom okruženju nedovoljno kreću i da se višak energije unesene hranom taloži u potkožnom masnom tkivu, opasne komplikacije su više nego moguće.
Iako svjesni ozbiljnih posljedica, roditelji ipak imaju neodoljivu potrebu da ugode djeci, pa se zato odlučuju za manje prikladne namirnice. Zbog svega količinu namirnica bogatih tzv. brzim šećerom držite pod kontrolom. I razgovarajte s djecom o količini slatkiša koju su pojela tokom dana. Zajedno napravite raspored kako bi se izbjegle nepovoljne posljedice pretjerivanja u slatkišima.
Od velike pomoći je i to da u danima u kojima se slatkiši unose u velikim količinama, u potpunosti treba isključiti jela pripremljena prženjem u dubokom ulju, pohovana i slično.
Uvijek trebaju imati na umu
Roditelji uvijek trebaju imati na umu da slatkiši:
- Daju obilje energije, a siromašni su vitaminima, mineralima i antioksidansima;
- Iz ishrane izbacuju druge namirnice, čime se gubi objektivan osjećaj gladi;
- Utječu na promjenu raspoloženja;
- Imaju visok glikemijski indeks, što ih svrstava u manje poželjne namirnice;
- Štete zubima i kostima;
- Nepovoljno utječu na crijevnu floru.
