Ivona Grgić, spisateljica koja je za portal akter.ba napisala nekoliko priča, ovih dana je objavila i svoju prvu knjigu.
Knjiga nosi naziv "Muzej nostalgije", a njeno štampanje je Ivona osvojila kao nagradnu na konkursu "Drinski susreti".
Prelijepe 33 priče čine sadržaj ovog "muzeja". O mladoj spisateljici pisali smo i ranije na našem portalu, a svi oni koji nisu imali priliku pročitati ko je Ivona Grgić, njenu biografiju mogu pronaći na zadnjoj stranici knjige.
U trideset i tri autobiografske priče stali su: važni trenuci njenog života, emocije, reakcije, stvari i događaji, mišljenja, različita raspoloženja, suze, smijeh, usponi i padovi... i to sve na duhovit način.
“Priče su autobiografske i izlaze iz okvira kratke priče jer sam se usudila na kraju svake pričice dodati i jedan šaljivi, mudri zaključak koji cijene moji čitaoci, ali koji, po riječima ljudi od struke, bode oči. Uglavnom, trudila sam se da i najteže stvari predstavim na šaljiv i duhovit način”, ističe za mlada književnica "
Često piše o obespravljenima i žrtvama diskriminacije, o problemima u ruralnim sredinama i ljudima iz tih sredina.
Svakog jutra na društvenim mrežama svoje pratitelje obraduje nekom lijepom pričom.
Glavni akter njenih priča, u posljednje vrijeme, je komšija S. Priče o komšiji S, osim što nas do suza nasmiju, pošalju nam i mudru poruku.
Ivona se na poseban način poigra s riječima, te životne situacije tako slikovito pretoči u "radočitljivu" priču.
„U suštini ja pišem o svima onima na čijem sam mjestu i ja do jučer bila. Ovim temama se naprosto moram baviti zato što znam kako je lijep osjećaj konačno ne biti više žrtva. Da ne pišem o tome osjećala bih se kao da pljujem na sve svoje isplakane suze.
Znam da mnoga djeca danas pate zbog međuvršnjačkog nasilja baš kao što sam i ja patila. Vjerujem da im je i gore nego meni zato što su nasilnici uz pomoć interneta dobili odriješene ruke i neograničeno područje djelovanja.
Problem Balkana i balkanskog mentaliteta je i taj što se na nasilje ne gleda kao na nešto loše, već se traži odgovornost žrtve za ono što joj se desilo, umanjujući na taj način krivicu onog ko je zaista kriv. Kreirajući tim postupkom nešto što se zove tercijalna viktimizacija. Ona jednostavno ne dopušta duševnim ranama da se, ako ništa malo smanje“, rekla je Ivona.
Evo šta kaže B. Lomović o prvijencu Ivone Grgić :
"Bila je u pravu Isidora Sekulić kad je napisala da je „najsiromašnija naša pokrajina najbolji pripovedač“. Mlađana Ivona Grgić svakako ne stoji rame uz rame sa P. Kočićem, I. Andrićem, I. Samokovlijom, svojim zemljacima Mešom Selimovićem i Dervišom Sušićem, ali njeno pripovijedanje, već u zbirci Muzej nostalgije kojom ulazi u krug mladih bosanskohercegovačkih pripovjedača, nagovještava pisca sa darom i duhom koji njezinu prozu čini pitkom i dopadljivom.
Može se reći da Grgićeva pričom (Poklon, Kovčeg s blagom, Naša prva krađa i druge) opjevava seosko djetinjstvo. Materijalno oskudno, maštom raskošno. Ispoljava, pri tome, sposobnost da u rečenici-dvije, jednim potezom pera, odslika situaciju, ocrta karakter svojih junaka.
I kad afirmiše porodicu i šire srodstvo kroz opise svakodnevnog života, često mukotrpnog, i kad oslikava radosti vjerskih blagdana, i kad uočava dobre i loše strane savremenog pečalbarstva. Lajtmotiv njenih priča je, dakle, porodica u či-jem središtu je – dijete. Sama se od maloljetstva odmakla tek deceniju i pô, slike su u sjećanju i žive i svježe, pa se doimaju kao autentična hronika djetinjstva, a čitava zbirka kao mala himna nečemu lijepom i nepovratnom.
Ne samo djetinjstva u majevičkom selu Dokanj, već u bilo kojem našem selu i mnogo, mnogo šire. Time je postignuta univerzalnost o kojoj je pisao Isak Baševis Singer, to jest, da u težnji ka univerzumu, pisac ne zapostavlja lokalnu boju, etnički čar, držeći da se dobra proza o čovjeku uopšte ne može pisati bez opisa čovjeka pojedinca."
Dok "Muzej nostalgije" polako traži put do svojih čitalaca, Ivona piše svoju drugu knjigu. Kako nam je rekla, glavna tema će biti tragikomična stanja u društvu, ali i stanju pojedinaca.
Svima koji prate Ivonu poručujemo: nastavite pratiti ovu zanimljivu književnicu, vrijedna je svake pažnje!
