Obilježava se 29 godina od događaja u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Trećeg maja 1992. godine tokom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku, došlo do vatrenog okršaja. Okršaja između Teritorijalne odbrane BiH i Jugoslavenske narodne armije (JNA).
Specijalne jedinice tadašnje JNA, dan ranije, 2. maja 1992. godine, u koordiniranoj vojnoj akciji pokušali su zauzeti zgradu Predsjedništva BiH. Izlazak kolone pripadnika JNA iz Sarajeva prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu otetog i zarobljenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića.
Dobrovoljačka ulica i dalje je jednima sinonim za stradanje, drugima za odbranu.
Međutim, iako je od dešavanja u Dobrovoljačkoj prošlo 29 godina, još se špekuliše o broju ubijenih pripadnika bivše JNA.
Politički predstavnici iz RS-a tvrde da je poginulo od devet do 42 osobe.
Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, tvrdi da je poginulo šest osoba.
Uprkos naređenju da se obustavi vatra, koje izdaje general Armije RBiH Jovan Divjak, u okršaju smrtno strada sedam i ranjeno je 14 osoba. Konvoj vozila JNA, pod pratnjom jedinica UNPROFOR-a, krenuo iz komande Druge vojne oblasti na Bistriku prema Lukavici. Zaustavljen je na Drveniji, u ulici Hamdije Kreševljakovića.
Tog dana, prema svjedočenju generala Milutina Kukanjca, tadašnjeg komandanta Druge vojne oblasti JNA u slučaju “Dobrovoljačka”, ubijeno je šest pripadnika JNA. U konvoju ukupno bio 261 pripadnik JNA.
Istragom Tužilaštva BiH utvrđeno je da je tokom napada ubijeno sedam i ranjeno 14 osoba. Tužilaštvo BiH je utvrdilo 2012. godine da je bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić, generali Armije RBiH Jovan Divjak, Hasan Efendić i drugi koji su se dovodili u vezu sa napadom na kolonu JNA nisu odgovorni za ratni zločin nad pripadnicima JNA.
