Na današnji dan, 21. novembra 1995., prije 26 godine u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradiću Daytonu, u američkoj državi Ohio, parafiran je Dejtonski mirovni sporazum koji sada je ugrožen više nego ikada prije.

Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Daytonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu.

Glavni medijator za postizanje mira u Bosni i Hercegovini, američki diplomata Richard Holbrooke je u svojoj knjizi "Završiti rat" (To End a War) objasnio zašto je spomenuta baza izabrana kao mjesto pregovora o prekidu rata. Prema njegovim riječima, mislio je da aluzija na američku zračnu silu neće škoditi. Ocijenio je da će lokacija po sebi biti pritisak za postizanje dogovora.

Holbrooke, koji je preminuo na 15. godišnjicu od potpisivanja ovog sporazuma u Parizu, je u intervjuu s novinarkom Enverom Selimović naglasio da je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i prvi čelnik SDA Alija Izetbegović najzaslužniji za opstanak Bosne i Hercegovine.

Ubijeno 100.000 ljudi

Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Kada su se početkom novembra 1995. godine lideri Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske okupili u Daytonu, u američkoj državi Ohio, rat u BiH bio je duboko ušao u četvrtu godinu.

Oko 100.000 ljudi je ubijeno, srpske i srbijanske snage su počinile genocid u Srebrenici, a glavni grad Sarajevo držale pod opsadom.

Sporazumom je potvrđena nezavisnost BiH, ali je zemlja podijeljena na dva entiteta - što i danas stvara probleme u funkcioniranju.

Sukobi su 1995. morali biti prekinuti, a garant mira bio je NATO koji je u BiH rasporedio oko 60.000 trupa. 

Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u jest jedan od najvažnijih integrativnih procesa Bosne i Hercegovine. Uz pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, ovo je jedan od prioritetnijih ciljeva vanjske politike naše zemlje.

Proces pristupanja najvećem vojnom savezu je proces koji Bosna i Hercegovina vodi još od 2006. i potpisivanja Partnerstva za mir.

Nakon brojnih neuspjelih pokušaja pregovora, Sjedinjene Države su zadatak povjerile diplomati Richardu Holbrookeu koji je tri strane doveo u Dayton i dogovorio mir. 

Sporazumom niko nije zadovoljan, ali je njime postignuto ono najvažnije - mir. Bosna i Hercegovina je ostala međunarodno priznata država. Cijena toga je visoka decentralizacija na etničkoj osnovi - sporazum je odraz vojnih osvajanja do 1995.

Dejtonski mirovni sporazum je ugrožen nego ikada prije. Najodgovorniji za to jeste član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. I visoki predstavnik Christian Schmidt je u posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija Dodika istakao kao krivca za najtežu političku krizu od rata.

Za Daytonski sporazum se često žargonski kaže da predstavlja "luđačku košulju" Bosne i Hercegovine, s obzirom na brojne okove koje je donio specifičnim administrativnim uređenjem.

Da Dayton nije savršen odmah nakon potpisivanja je naglašavao i prvi predsjednik Predsjedništva naše zemlje Alija Izetbegović.

"I kažem svom narodu: ovo možda nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji poput ove, a u svijetu kakav jeste, bolji mir nije moguće postići. Bog nam je svjedok da smo učinili sve što je u našoj moći da smanjimo nivo nepravde za našu zemlju i naš narod", kazao je Izetbegović.

Nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova RBiH u ratnom periodu Haris Silajdžić bio je i član delegacije Bosne i Hercegovine u pregovorima za Daytonski mirovni sporazum.

Ranije je izjavio da je Daytonski mirovni sporazum kreiran simbolično u Bosni Hercegovini, ali kroz naoružanje, vojnike, tenkove...

"Kada smo primljeni u UN 22. maja 1992. godine, to je bila naša posljednja prilika da rat bude prepoznat kao agresija na državu, a ne samo na teritoriju. Dobro je pa smo u tome i uspjeli“, naglasio je tada Silajdžić.

Dodik najavio odcjepljenje RS 

Dodik je najavio prijenos pojedinih nadležnosti sa državne vlasti na vlast Republike Srpske. Između ostalog, najavio je i formiranje entitetske vojske. Već sedmicama brojni svjetski zvaničnici upozoravaju na realnu mogućnost eskalacije u BiH zbog čega su građani veoma zabrinuti i mnogi svoju budućnost planiraju van granica naše zemlje.

I nisu samo problem nacionalističke vođe poput Dodika. Odgovornost snosi i Europska unija. Ona je u velikoj mjeri izgubila interesovanje za našu zemlju i danas očito nema ni političku volju ni strategiju kako bi pokrenula ozbiljnu politiku prema Bosni.

Europa i Sjedinjene Američke Države su do sada imale mogućnost da Dodika u svakom trenutku postave granice. Ali, to se nije dogodilo, oni su ga pustili.

Pročitajte više: Dodikov paralelni svijet: Pola Titove ulice u Sarajevu se zove po Aliji, a trotoari su zeleni

Pratite nas na Facebook akter.ba - 26 godina od Daytonskog sporazuma: Donio je mir, ali ne i trajno rješenje