Za budućnost bez plastike: Zlatne niti koje trebamo

Juta se prerađuje u otporne tkanine koje dišu, ekološki su prihvatljive i mogu se reciklirati pa ako želite napraviti uslugu planetu, iskoristite je kao zamjenu za plastiku. Ovo su zlatne niti koje trebamo!

Fotografije radnika koji naporno rade u Bangladešu na poljima jute obišle su svijet. Međutim, ne zbog uobičajenih prizora kako rade u teškim uslovima nego poziraju s "biljnim perikama" u pauzi. Juta je ekonomično i ekološki održivo biljno vlakno koje se može reciklirati. Prepoznatljivo je po zlaćanim nitima. No prije nego se preradi za namještaj, ukrase, obuću i odjeću, juta se prepoznaje po dugačkim zelenim stabljikama koje najbolje rastu u toploj i vlažnoj klimi s puno padavina.

Zato ne čudi da se proizvodnja jute veže za Indiju, Bangladeš, Tajland i Pakistan.

Juta je vrlo zahvalna biljka jer za uzgoj jedva da treba gnojiva i pesticida. Nakon berbe stabljike se na poseban način natapaju u vodi 10 do 30 dana kako bi bakterije razgradile tvari koje drže vlakna na mjestu. Zatim radnici ostružu vlakna i odvajaju niti. Nakon što se vlakna isperu, osuše, razvrstaju i pošalju u mlinove za jutu, dalje se obrađuju u pređu koja se zatim koristi za proizvodnju raznih proizvoda od jute. Zlatne niti

Historija jute seže još u doba Mogulskog carstva, kada su se u Indiji seljani oblačili u odjeću od jute. Koristili su je i Indijanci, za užad koju su potom pretvarali u sjedalice. Kinezi su pak od jute radili papir za pisanje.

British East India Company prva je počela trgovati jutom i to krajem 18. stoljeća. Škoti su pak naučili kako pređu preraditi strojevima koji su originalno namijenjeni lanu, uz neke preinake. Grubi materijal koji se prvobitno koristio s vreće, napretkom tehnologije je postajao sve finiji. Nakon pada Britanskog carstva u Indiji 1947. godine, većina trgovaca jutom napustila je Indiju, a preostale mlinove preuzeli su indijski poduzetnici.

Prednosti tog ekološkog materijala su brojne: snažan je, „diše“ i isplativ je, ali postoji i pokoja mane. Juta se lako gužva, u dodiru s vodom lako propada, a na suncu mijenja boju. No želite li napraviti uslugu jedinom planetu kojeg imamo, slobodno plastiku zamijenite jutom. 

Izvor: punkofer.dnevnik.hr

Pratite nas na našim stranicama na

Vezane vijesti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)