Predsjednik Rusije za sebe tvrdi da je siromašan

Bogatstvo predsjednika Rusije Vladimira Putina procjenjuje se na nevjerovatnih 70 milijardi dolara.

Tokom svoje karijere, koja uključuje i dužnosti predsjednika i premijera Rusije, stekao je vrlo kontroverznu međunarodnu reputaciju. Na primjer, najbogatiji čovjek na svijetu Džef Bezos vrijedi 171 milijardu dolara. Donald Tramp ima nekih dvije milijarde dolara, a predsjednik SAD Džo Bajden tek devet miliona dolara. Sve to svjedoči o ogromnoj Putinovoj moći. Ali on za sebe tvrdi da je siromašan.

Vladimir Putin rođen je 7. oktobra 1952. u Lenjingradu, Sovjetski Savez (današnji Sankt Peterburg). Njegova majka Marija bila je radnica u fabrici, a otac Vladimir Spiridonovič bio je vojni obveznik u sovjetskoj mornarici.

Putin je studirao pravo na Lenjingradskom državnom univerzitetu, a diplomirao je 1975. Dok je bio na univerzitetu upoznao je Anatolija Sobčaka, koautora ruskog ustava. Imao je veliki uticaj na Putinovu karijeru, piše Slobodna Dalmacija. 

Prema zvaničnim informacijama, Putinova godišnja predsjednička plata iznosi 187.000 dolara. Putin je 2012. prijavio prihod od samo 113.000 dolara. Također tvrdi da ima relativno skromnu neto vrijednost koja se sastoji od 180.000 dolara na štednom računu, nekoliko automobila ruske proizvodnje i parcele od 1.500 kvadratnih metara u predgrađu Moskve.

Uspon u političkoj karijeri

Putinova bivša supruga Ljudmila kontroliše bankovne račune ukupne vrijednosti 260.000 dolara. Ukupno su tvrdili da njihova neto vrijednost iznosi manje od 500.000 dolara, piše portal Celebritynetworth.

Tokom svoje vladavine, mnogi ruski insajderi i stručnjaci vjeruju da je Putin iskoristio svoju moć da učini nešto više od poboljšanja života običnog ruskog građanina.

Dok su mnoge industrije koje su prethodno bile u državnom vlasništvu privatizovane, Putin je navodno iskoristio svoju moć kako bi stekao velike tajne vlasničke udjele u nekoliko kompanija vrijednih više milijardi dolara.

Njegovi najglasniji kritičari tvrde da je Putin iskoristio svoju moć kako bi stekao 4,5 posto vlasničkog udjela u Gazpromu, 37 posto udjela u naftnoj kompaniji Surgutneftegas i 50 posto udjela u švicarskom Gunvoru.

70 milijardi dolara

Samo Gazprom ima više od 150 milijardi dolara prihoda godišnje, Gunvor ima 80 milijardi dolara, a Surgutneftegas više od 20 milijardi dolara. Koristeći njihovu najnoviju tržišnu kapitalizaciju, Putinovi kombinovani vlasnički udjeli dali bi mu ličnu neto vrijednost od 70 milijardi dolara.

Nakon što je stekao diplomu prava, Putinova karijera u politici započela je 16-godišnjim radom u KGB-u. Obučavao se u 401. školi KGB-a u Okhti, u Lenjingradu.

Nakon što je radio na praćenju stranaca i konzularnih službenika u Lenjingradu, poslat je u Moskvu na dalje usavršavanje u Institutu Crvenog barjaka "Jurij Andropov" 1984. Nakon toga, pod prikrivenim identitetom prevodioca, služio je u Drezdenu, u Istočnoj Njemačkoj, od 1985. do 1990. godine.

Preselio se u Lenjingrad nakon pada komunističke istočnonjemačke vlade, ponovno se povezavši s Anatolijem Sobčakom. A dok je bio na svom radnom mjestu na odjeljenju za međunarodne odnose Lenjingradskog državnog univerziteta.

Putin tvrdi da je drugog dana pokušaja državnog udara protiv tadašnjeg predsjednika Mihaila Gorbačova 1991. dao ostavku u KGB-u jer se navodno nije slagao s onim što se dogodilo i nije više želio da bude dio obavještajne operacije nove postpučiste operacije.

Sobčak, njegov bivši profesor, ubrzo je postao gradonačelnik Lenjingrada, a Putin je postavljen na čelo Odbora za vanjske odnose Kancelarije gradonačelnika.

Odatle je nastavio da gradi svoju političku karijeru kroz razne političke i državne funkcije. U julu 1998. tadašnji predsjednik Boris Jeljcin imenovao je Putina direktorom Federalne sigurnosne službe (FSB), koja je nasljednik KGB-a i primarne obavještajne i sigurnosne organizacije Ruske Federacije.

Njega je Jeljcin 9. avgusta 1999. imenovao vršiocem dužnosti premijera vlade Ruske Federacije, a kasnije tog dana Putin je pristao da se kandiduje za predsjednika nakon što je Jeljcin izjavio da želi da vidi Putina kao svog nasljednika, piše Celebritynetworth.

Putinova vila

Nedaleko od turističkog grada Gelendžika, na obali Crnog mora, nikla je nevjerovatna palata od 18.000 kvadrata, okružena borovom šumom.

Počeli su da je grade prije nekoliko godina, a Putin je, kažu nezavisni izvori, bio tajni naručilac. Velelepno zdanje na vrhu litice okruženo je kompleksom prepunim popratnih sadržaja, a prilaz dvorcu budno čuvaju pripadnici ruskih tajnih službi i granične policije.

Riječ je, tvrdi utamničeni ruski opozicionar Aleksej Navaljni, o dverima vrijednim više od milijardu dolara, koje su mitom ruskih oligarha izgrađene za "modernog ruskog cara" – Vladimira Putina.

Ekstravagantna palata izgrađena je po uzoru na ljetnjikovce ruskih careva iz 18. vijeka, s masivnim stubovima i kamenim lukovima, temeljima optočenim crnim kamenom, velikim dvorištem i pripadajućim parkom.

Cijelo imanje prostire se na 16 hektara guste i zaštićene šume, koja se sjekla bez dozvole kako bi se omogućila gradnja palate i povezanih zgrada i terena.

Palata je okružena ogradom od kovanog gvožđa s pozlatama – na glavnim vratima je zlatni dvoglavi orao. Ispred palate je brižno uređeni, formalni vrt, s besprijekorno podrezanom živicom, pažljivo oblikovanim krošnjama, fontanom i ogradama od bijelog kamena.

Put u vrtu vodi do dva velika heliodroma uz travnati brežuljak, u kojem se navodno skriva klizalište za hokej. Tunel u stijeni vodi od palate na vrhu rta do obližnje plaže, zatvorene za javnost, pisao je Jutarnji list.

Nedaleko od glavnog zdanja su dva luksuzna vinograda, a na jednom je antička pravoslavna crkva, navodno prenesena kamen po kamen iz Grčke i restaurirana na novoj lokaciji.

Uz vinograde su uređene i vinarije, prostrane kuće i farma kamenica. Ti vinogradi se prostiru na više od 300 hektara. U sklopu glavnog kompleksa palate je i pravoslavna crkva – veliko zdanje sa zelenim crjepovima, za koje Navaljni tvrdi da je "najtajnija i najbolje čuvana građevina u Rusiji".

Privatno pozorište, saune, luksuzni bazen...

Unutrašnjost luksuzno opremljene palate brižno se skriva od očiju javnosti, ali nekoliko fotografija ipak je procurilo, a otkrivaju monumentalnu glavnu halu, ukrašenu brojnim freskama i sveprisutnom pozlatom.

Originalni nacrti palate otkrivaju da se u njenoj unutrašnjosti skriva kazino, privatno pozorište za elitne goste, luksuzni bazen okružen korintskim stubovima, saune, turska kupatila, privatni bar optočen mermerom, sobe za masažu, apartmani za ljekare, poslugu, upravitelje, tjelohranitelje i važne goste.

Za svakodnevnu zabavu, u palati je i trkalište za električne automobile, soba s fliperima i arkadnim mašinama, zatamnjena soba za pušenje nargile s pozornicom i šipkom za striptiz.

Na raspolaganju je i velika gimnastička dvorana sa strunjačama za džudo. U palati je i biblioteka sa sobom za čitanje i sobom za slušanje muzike.

Uz desetak luksuznih spavaćih soba za zvaničnike i prijatelje, u palati je i glavna spavaća soba, koja se prostire na čak 260 kvadrata, a njome dominira ogromni krevet sa stubovima.

Palata

Unutrašnjost palate svuda je optočena zlatom, a namještena je luksuznim italijanskim komadima namještaja dostupnim samo najbogatijim kupcima.

Prema dokumentima o nabavkama koje je Navaljni dobavio, riječ je o tržišnim markama koje svoje kataloge šalju isključivo na zahtjev osoba za koje znaju da sebi mogu da priušte njihovu ponudu.

Komad namještaja koji sigurno upada u oči jeste italijanski kožni kauč, vrijedan oko 225.000 eura. To je samo jedan od 47 kauča naručenih palatu, od čega većina vrijedi između 16.000 i 23.000 eura. Svaki posebno. Jedan od upečatljivijih dijelova namještaja je i masivni sto sa skrivenim ugrađenim barom, vrijedan 45.000 eura.

Pokraj same palate, čije unutrašnje uređenje podsjeća na posljednje dane ruske carske porodice. Na širem kompleksu imanja je još nekoliko građevina posebne namjene. Osim spomenutih heliodroma, klizališta za hokej i pravoslavne crkve, na imanju je i velika futuristička zgrada sa staklenikom na krovu. Nedaleko je i "čajdžinica" od 2.500 kvadrata, kao i antički uređeni amfiteatar – vjerovatno za izvođenje predstava na otvorenom.

IZVOR: AVAZ