Sindikalna potrošačka korpa za novembar iznosila je 2.190 KM. Pitanje je kako se nositi sa rastom cijena dok je prosječna plata u Federaciji BiH 998 KM. Građani kažu da im ne preostaje ništa drugo nego da se bore
Od danas je zbog povećane veleprodajne cijene plin skuplji i za domaćinstva. Već sljedećeg mjeseca korisnici gasa u Kantonu Sarajevo očekuju povećanje računa za oko 10 posto, pa čak i 30 posto ukoliko Vlada KS ne nastavi subvencioniranje poskupljenja iz novembra prethodne godine. Rast cijena nije ništa novo za građane. U godini iza nas su poskupjeli hrana, piće, gorivo, stanovanje i usluge prijevoza, prenosi Federalna.
Poskupljenja koja su zvanično nastupila 1. januara su cijene nafte i naftnih derivata, struje, gasa i nekretnina. Za razliku od proteklih godina, ove godine cijena cigareta ostaje ista. Lančani rast cijena kod nas je veoma primjetan. To je najočitije kada su u pitanju osnovne namirnice, posebno ulje i piletina. Poskupljenja ulja su za 37%, brašno i pekarski proizvodi za 12%, a pileće meso za nevjerovatnih 66%. Na primjer, u maju je kilogram pilećeg filea koštao 6,50 KM, au septembru 9,70 KM.
Sindikalna potrošačka korpa za novembar iznosila je 2.190 KM. Pitanje je kako se nositi sa rastom cijena dok je prosječna plata u Federaciji BiH 998 KM. Građani kažu da im ne preostaje ništa drugo nego da se bore.
Ekonomski analitičari se slažu da je ekonomija postala talac politike, prema kojoj samo politički akteri imaju izlaz iz loše ekonomske situacije.
"Za ekonomsku situaciju u BiH, zajedno sa svim političkim dešavanjima u posljednjih šest mjeseci, možemo reći da je jako loša. "Politička kriza, možda najveća nakon Daytona, definitivno je situacija koja nije nimalo stimulativna. Za mlade to nije stimulativno za strane direktne investicije”, rekla je Hatidža Jahić, profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Statistika pokazuje koliko je situacija zabrinjavajuća. Naime, prema analizi Eurostata, agencije za statistiku Evropske unije, BiH je na pretposljednjem mjestu po kupovnoj moći građana, sa 33% prosjeka Evropske unije. Ali postoje rješenja.
“Kratkoročno rješenje podrazumijeva aktiviranje sistema robnih rezervi u smislu da ti sistemi – bilo na kantonalnom ili entitetskom nivou – pokušavaju zaštititi 20-30% stanovništva, najugroženijih, onih sa minimalnim primanjima – penzijama, platama. ili npr. kratkoročno zaposlen ili u stanju socijalne potrebe. Dugoročniji tipovi rješenja odnose se na poboljšanje poslovne mogućnosti – u smislu rasterećenja određenih naknada, fiskalnih, kako bi se privreda oslobodila prostora za nadoknaditi ih u smislu ponude niže cijene finalnih proizvoda i usluga“, objašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić.
