U dvije sedmice januara u BiH ugašeno 65 firmi

Uvidom u sudske registre u BiH, u prve dvije sedmice ove godine u stečaj je otišlo 65 preduzeća u oba entiteta. Više od 10.000 računa privrednika blokirano je tokom 2021. godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH od 4. januara.

Hamed, koji živi u Srebrenici, u istočnoj Bosni i Hercegovini (BiH), bio je neprijatno iznenađen kada mu je prije nekoliko dana na poslu rečeno da mora ponovo na biro rada. Razlog je zatvaranje fabrike za preradu krompira Green Group Bosna u gradu u kojem je bio zaposlen.

"Došao sam na posao i rečeno mi je da taj dan ostanem na poslu i da više ne radim. Ostalo je još nekih radnika da rade još dva mjeseca kao čuvari. Vidjet ću šta ću raditi. "Nemam izbora nego da nađem drugi posao“, rekao je Hamed za Radio Slobodna Evropa (RFE).

Osim njega, otpuštena je većina od 85 radnika zaposlenih u fabrici. Među njima je i Ada, koja također živi u Srebrenici. On za RSE ističe da je zabrinut za sudbinu porodica otpuštenih.

“Nije dobro ovo što se desilo sa našom fabrikom, svi smo ostali bez posla. Svi smo porodični maltene i šta sad? Nije to 80 ljudi nego je to dvjesta i nešto članova porodica i kud, šta, kako?”, pita Adi.

Zašto je investitor zaustavio proizvodnju u Srebrenici?

Iz uprave Green Group Bosnia ističu da je riječ o privremenom zatvaranju fabrike.

Nada Pavlović, menadžer prodaje u fabrici, kaže za RSE da je investitor takvu odluku donio 21. januara. To je zbog naglog skoka cijena sirovina.

“Cijene sirovina otišle su gore i do dva do tri puta su skuplje. Investitor je i pored toga nastavio da ulaže. Tako da smo uvozeći taj krompir iz Njemačke povećali sve naše troškov. Svi drugi troškovi potrebni za proizvodnju su poskupili”, ističe Pavlović.

Dodaje da je pomoć tražena i od nadležnih institucija kako bi se smanjili troškovi koji bi omogućili nastavak proizvodnju. U koju je do sada, kaže Pavlović, jedino ulagao investitor.

“Obraćali smo se, u prvom redu, ministarstvima nadležnim za odobrenje kvota, kako bi nam dali odobrenje kako bismo uvozili krompir po nekim smanjenim cijenama. To bi nama omogućilo dalju operaciju. Međutim, mi smo do sada tri puta bili odbijeni za te kvote, tako da su svi troškovi i dalje bili visoki za nas”, navela je Pavlović.

Prema njenim riječima, problem je što se za preradu koristi industrijska sorta česmi krompira koja se ne proizvodi u BiH.

Fabrika je ulagala i u samostalnu proizvodnju. Ali su klimatske nepogode uticale na propast uzgoja, a uz to se morao platiti i uvoz skupog krompira iz Nemačke.

Od 2020. godine fabrika u Srebrenici je u vlasništvu Green Group Turkey. Koja je oživjela fabriku nakon što je propala prethodna investicija u fabriku čipsa u Azerbejdžanu. Fabrika je radila u dve smene i proizvodila 30 tona pomfrita dnevno.

Samo mjesec dana ranije zatvorena je fabrika čipsa Marbo u vlasništvu PepsiCoa u Laktašima kod Banjaluke. Otpremnine su dobila 124 radnika. Proizvodnja je preseljena u susednu Srbiju.

Uprava PepsiCo-a nije odgovorila na upit RSE-a o razlozima zatvaranja fabrike.

Ranije je rečeno da je riječ o novoj poslovnoj strategiji, te da će ugašena fabrika postati centralni distributivni centar za cijelo tržište Bosne i Hercegovine.

I Službeni glasnik Republike Srpske (RS), jednog od dva entiteta u BiH, objavio je da je entitetska vlada 16. decembra dala saglasnost na sporazumni raskid koncesije za korištenje zemljišta.

Vlasnici fabrike Marbo vratili su RS 537 hektara zemljišta u opštini Gradiška, u zapadnoj BiH, gdje je trebalo proizvoditi sirovine za fabriku.

Poziv liderima da smire tenzije
Zatvaranje dvije velike fabrike za samo nekoliko mjeseci trebalo bi da bude jasna poruka političkim akterima u Bosni i Hercegovini. To jeste da umjesto dosadašnje retorike koordiniraju svoje aktivnosti na podršci privredi zemlje. Kaže za RSE Saša Ačić, direktor Unije poslodavaca RS. / RL.

"Ovakva politička kultura, retorika i sve ono što karakteriše naše političko okruženje je apsolutno nepovoljno. To uslovljava ostanak i stranog i domaćeg kapitala u Bosni i Hercegovini. Dakle, ako dođe do radikalizacije, do nastavka ovakvih političkih odnosa, možemo očekuju da će značajan broj privrednika koji posluju u BiH početi razmišljati o odlasku sa ovih prostora“, kaže Ačić.

Ačić podsjeća i da su poslodavci iz RS-a, te poslodavci iz drugog entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), uputili zajednički apel političkim predstavnicima da preduzmu konkretne korake za stabilizaciju političke situacije.

“Značajan broj izvozno orijentisanih kompanija suočava se s problemom potpunog otkazivanja postojećih ili nemogućnosti dobijanja novih narudžbi, a kao razlog navode političku nestabilnost u Bosni i Hercegovini”, navodi se u zajedničkom pismu poslodavaca od 21. januara.

Poslodavci ističu da traže nesmetano funkcionisanje institucija izvršne i zakonodavne vlasti, kako bi se omogućilo donošenje odluka i zakona neophodnih za jačanje stabilnosti i unapređenje poslovnog ambijenta.

Saša Ačić kaže da, za razliku od političkih aktera, poslovne zajednice RS i FBiH imaju dobru saradnju.

"Imamo kontinuiranu saradnju i komunikaciju sa kolegama iz FBiH. "Naš apel ide u pravcu stabilizacije političke situacije u BiH i omogućavanja normalnog funkcionisanja kapitala", rekao je Ačić.

Za manje od dva mjeseca ugašeno je više od 150 preduzeća u BiH
Uvidom u sudske registre u BiH, u prve dvije sedmice ove godine u stečaj je otišlo 65 preduzeća u oba entiteta.

Više od 10.000 računa privrednika blokirano je tokom 2021. godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH od 4. januara. Tokom prošle godine blokiran je skoro tri puta više nego 2020. godine.

“To, tako ja kažem, 'zveckanje oružjem, prijetnje i tako dalje, izgovaranje nekakvih omalovažavanja, svakako dovodi do toga da određeni investitori stave u standby odluku da im daju šansu za poslovanje ovdje, za transfer dijela proizvodnih kapaciteta. u BiH, dok se ne vidi u kom pravcu stvari idu”, kaže za RSE predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić.

“Da bi neko donio odluku da uopće krene u ovakvu investiciju, da u narednim decenijama svoje buduće poslovanje smjesti u određeni prostor, taj prostor mora biti stabilan i ne smije biti tenzija”, dodao je Jasarspahić.

Strah od političke situacije u BiH

Ekonomski analitičari ističu da poslovna zajednica sa zebnjom prati politička dešavanja u Bosni i Hercegovini u protekloj godini.

Blokade državnih institucija od strane predstavnika RS traju od jula 2021. godine, nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene zakona kojim se kažnjava negiranje genocida i veličaju ratni zločinci.

U međuvremenu, u RS je pokrenut neustavan proces prenošenja nadležnosti sa države na entitet, uključujući i ovlasti za naplatu indirektnih poreza.

Sjedinjene Američke Države su početkom januara uvele sankcije Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), zbog korupcije i neustavnog djelovanja u BiH.

Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista SWOT Republike Srpske, smatra da samo uvođenje sankcija kvari imidž privrede.

Ostaje da se nadamo da neka od država ili međunarodnih institucija, ako uvedu sankcije, neće uvoditi sankcije institucijama Bosne i Hercegovine, entitetima i privredi, već će obuhvatiti što manji broj entiteta, rekao je Grabovac. RSE/RL.

On dodaje da se ne može reći da je Bosna i Hercegovina imala duži period političke stabilnosti od kraja rata 1995. godine.

Prema Grabovcu, takva situacija je uticala na veoma nizak nivo direktnih stranih investicija.

Uprkos krizi, povećanje direktnih investicija u BiH
Prema podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja za period januara-septembar 2021. godine iznose 1.049.000.000 maraka (nešto više od 500 miliona eura), što je povećanje od 65% u odnosu na isti period 2020. godine.

Priliv stranih direktnih investicija u 2020. godini iznosio je 678,2 miliona maraka (339 miliona eura).

Godinu dana kasnije, 2019. godine, u BiH je zabilježeno 699 miliona maraka (350 miliona eura) stranih ulaganja, podaci su Centralne banke Bosne i Hercegovine.

U Izvještaju Agencije za unapređenje stranih ulaganja (FIPA) u BiH za prvih šest mjeseci 2021. godine ističe se da su direktna strana ulaganja najvećim dijelom registrovana u finansijskim uslugama, trgovini na malo, te proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih derivata.

Izvor: biznisinfo.ba