Malo koji znak starenja je evidentniji od pojave sijede kose. Kako starimo tako pigment naše kose gubi svoju mladenačku nijansu i dok se to može činiti kao permanentna promjena, pojava sijedih u kosi može se preokrenuti, barem privremeno. Naznake da sijeda kosa može spontano povratiti svoju izvornu boju postoje u studijama već desetinama godina. U najnovijoj studiji objavljenoj u naučnom časopisu eLife, grupa naučnika pružila je veliku količinu dokaza tog fenomena. To istraživanje pokazalo je i da se obrasci pojave sijedih vlasi kose i njihovo vraćanje u originalnu boju povezuje s periodima stresa. To implicira da se taj proces povezan sa starenjem veže i za naše psihološko zdravlje.
Rezultati njihovog istraživanja sugerišu "da postoji period u kojem je posjeđivanje kose vjerovatno više reverzibilno nego što se to dosad dugo vremena mislilo", ističe koautor studije Ralf Paus.
Prije otprilike četiri godine mitohondrijeski psihobiolog Martin Picard sa Univerziteta Columbia razmišljao je o načinu na koji naše stanice stare. Tad je shvatio da je taj proces zapravo najviše uočljiv na našim glavama, gdje se sporadično počinju pojavljivati sijede vlasi kose.
Činilo se da kosa na neki način rekapitulira ono što znamo da se događa na staničnoj razini. Možda tu postoji nešto što možemo naučiti. Možda je kosa koja najprije posijedi više ranjiva ili najmanje otporna, razmišljao je Picard.
Tad mu je sinulo da bi možda mogao pronaći vlas kose koja je samo djelomično posijedila te nakon toga izračunati koliko brzo ona raste. Isto tako, se nakon toga može utvrditi što se u tom određenom periodu dogodilo pojedincu da se pokrenula ta promjena.
U tom trenutku to je ideja bila gotovo fiktivna - prisjeća se Picard.
Putem lokalnih oglasa i društvenih mreža Picard i njegov tim počeli su tražiti druge osobe s dvobojnim vlasima kose. S vremenom su pronašli 14 takvih osoba, muškaraca i žena u dobi od 9 do 65 godina i različite etničke pripadnosti.
Većina ljudi počinje primjećivati prve sijede u svojim 30-im godinama života. Taj period u kojem tek počinje prosjeđivanje, vjerojatno je i najviše reverzibilan, smatra Paus. Kod osoba koje imaju isključivo sijedu kosu, taj je proces pretpostavlja se, dosegnuo tačku bez povratka, međutim ostaje mogućnost da neke folikule kose još uvijek mogu promijeniti boju.
U manjoj podskupini ispitanika, naučnici su pronašli segmente u pojedinim vlasima kose gdje su se dogodile promjene u pigmentacijskim obrascima. Navedena podskupina je otkrila i najstresnije događaje unazad godine dana. Nakon toga je analiza otkrila da su se sijedost ili povratak pigmenta kose dogodili u vremenima značajnog stresa ili opuštanja.
Kod jednog pojedinca u dobi od 35 godina i s kestenjastom bojom kose, pet sijedih vlasi kose doživjelo je povratak pigmenta koji se poklapaju s vremenom provedenim na dvotjednom godišnjem odmoru.
Neovisni stručnjaci hvale rezultate studije. Međutim, oni također smatraju da je uzorak sudionika premalen. Vjeruju da su potrebna dodatna istraživanja na većem uzorku koja bi potvrdila otkrića ove studije.
