Predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić komentarisao je posljednja dešavanja na bh. političkoj sceni. U intervjuu za Klix.ba govorio je o formiranju nove vlasti, iznio određene kritike na račun odlazeće, a otkrio je i vidi li sebe na jednoj od funkcija u izvršnoj vlasti.

tranka za BiH je podržala Željka Komšića na izborima. Sada je Komšić glasao protiv imenovanja Borjane Krišto zamjerajući da u programu nema preciziranog NATO puta. Da li podržavate potez Komšića ili glasanje Bećirovića?

Podržavam odluku Predsjedništva BiH kojom se imenuje mandatar Vijeća ministara koji je prijedlog parlamentarne većine. To je po mom mišljenju jedini ispravan put, jer sve drugo vodi u nove blokade rada državnih institucija. Borjana Krišto dolazi na čelo vijeća ministara iz stranke koja podržava NATO put Bosne i Hercegovine i članstvo u tom savezu, dok je sadašnji predsjedavajući vijeća ministara Zoran Tegeltija član stranke koja se otvoreno protivi članstvu BiH u NATO savezu. Iako je proces donošenja svih odluka u našoj državi složen, pa i onih koje se tiču NATO integracija, bolje je na čelu Vijeća ministara imati nekoga ko podržava članstvo u NATO-u nego nekoga ko se tome protivi.

Naša zemlja ima strateške dokumente, zakone i sporazume koji definišu opredijeljenost za euroatlanske integracije. Proces integracija podrazumijeva različite faze kroz koje moraju prolaziti institucije poštujući važeće zakone i sporazume koje je Bosna i Hercegovina već potpisala, pa i sa NATO savezom. U sporazumu stranaka kojim je uspostavljena parlamentarna većina na nivou države izražava se spremnost za nastavak saradnje sa multilateralnim organizacijama u oblasti bezbijednosti, što između ostalog podrazumijeva i nastavak aktivnosti na realizacji ANP-a koji je Bosna i Hercegovina ranije potpisala sa NATO savezom.

Hoćemo li Semira Efendića gledati na nekoj novoj funkciji u novoj vlasti? Ako da, gdje?

Mala je vjerovatnoća da će se to desiti. Ne bih je potpuno isključio, ali najizglednije je da nastavljam raditi posao načelnika općine Novi agrad Sarajevo, dok bi Stranka za Bosnu i Hercegovinu na čijem sam čelu trebala preuzeti ogovornost i jedan broj pozicija na nivou Federacije BiH kao i kantona u kojima smo parlamentarni.

Koji su uslovi SBiH u okviru Osmorke? Koje su vaše crvene linije?

Prije potpisivanja sporazuma sa strankama Osmorke uspostavili smo saradnju sa Narodnim evropskim savezom NES, te u tom kapacitetu SBiH/NES pristupili širem sporazumu. Razlog zbog kojeg smo se opredijelili na taj korak je naše nastojanje da doprinesemo promjenama, prije svega u Federaciji BiH, gdje imamo vladu koja je u tehničkom mandatu više od 4 godine i koja je radila veoma loše. To je vlada sa najviše afera i bezobzirnosti prema građanima koju smo ikada imali. Od svega je najgore što iz te vlade čak i ne priznaju katastrofalne posljedice njihove vladavine, već na neki način vrijeđaju inteligenciju građana tvrdeći kako rade dobro.

Ako možemo govoriti o nekim crvenim linijama ili minimalnim zahtjevima ispod kojih ne bi učestvovali u sporazumima, to je prije svega ekonomski razvoj, izgradnja infrastrukture i kadrovska rješenja, uz poštovanje ustava i zakona koje se podrazumijeva. U zadnje vrijeme pojavile su se određene informacije o tome koji kadrovi bi trebali voditi određena ministarstva, i moram reći da ukoliko stranke potpisnice budu insistirale na tim rješenjima bojim se da će doći do problema u realizaciji sporazuma koje smo potpisali. Ovaj put, bez obzira na programske smjernice, vlast moraju vršiti najbolji kadrovi koje imamo u pojedinim oblastima. Ako bi se opet desilo da na čelo ministarstava dođu nekompetentni i nedobronamjerni pojedinci, bez obzira koja stranka ih predlaže, “džabe smo krečili” kako to naš narod kaže.

Spominje se da će SBiH u novoj vladi voditi resor energetike i rudarstva. Ukoliko to preuzme vaša stranka, šta su ključni potezi koje planirate uraditi?

Kao stranka smo u dosadašnjim razgovorima izrazili naše interesovanje za tu oblast. Naš ekonomski program koji je predstavljen građanima u predizbornoj kampanji baziran je na pet ključnih oblasti, a to su proizvodnja energije, hrane, turizam, industrija i izgradnja komunikacija. U programu su pobrojani i konkretni projekti . Oblast ennergetike i industrije predstavlja veliki potencijal, ali je opterećena i velikim problemima. Sektor rudarstva zahtijeva reorganizaciju i u koačnici integrisanje rudnika u sastav termoelektrana čime bi se smanjio broj pravnih subjekata, uprava, direktora itd, a konačni proizvod bio bi električna energija. To bi onogućilo bolji standard svih uposlenih ali i efikasniji sistem proizvodnje.

Kakav je vaš stav o termobloku 7 u Tuzli. Da li biste nastavili taj projekat?

Elektroprivreda BiH 70% električne dnergije koju konzumiramo proizvodi u termoelektranama Tuzla i Kananj. Sada je velikom problemu zbog činjenice da je svojim strateškim dokumentima planirala izgradnju zamjenskih termoblokova koja se nije desila, a postojeći blokovi su skoro u potpunosti dotrajali. Ukupna javnost, ali nažalost i vladajuća politika kao da uopće nisu svjesni da bi smo, ako ovako nastavimo, uskoro mogli ostati bez domaće proizvodnje električne energije. U tom slučaju morali bi je uvoziti po desetorostruko većoj cijeni. Uopće nismo svjesni kakve bi to katastrofalne posljedice imalo po našu privredu i ukupni životni standard.

Mi smo nažalost poznati po tome što ništa ne radimo na vrijeme i svakim problemom se počnemo baviti tek kad nas on udari po glavi, a tada često već bude kasno. Izgradnja novih kapaciteta odvija se veoma sporo i krajnje je vrijeme da se krene sa izgradnjom zamjenskih termoblokova uključujući i Blok 7 u Tuzli, ukoliko ne želimo da za nekoliko godina ostanemo bez najvećeg dijela domaće proizvodnje električne energije. U sporazumu stranaka Osmorke naveden je nastavak realizacije ključnih energetskih projekata od kojih je svakako najznačajniji Blok 7 u koji je već uloženo oko 250 miliona KM i onda se stalo. Svi projekti naravno trebaju biti i jesu u skladu sa međunarodnim obavezama i rokovima naše zemlje u vezi sa prelaskom na obnovljive izvore dnergije što je također složen i dugotrajan proces pa je zbog toga i Sofijskom deklaracijom gašenje svih termoblokova predviđeno do 2050. godine.

Na čemu insistirati u budućoj Vladi KS i šta ćete u okviru te vlade inicirati i na čemu ćete raditi?

U Kantonu Sarajevo najvažnije je da se hitno krene sa reformom zdravstvene oblasti. Tražit ćemo da domovi zdravlja budu prebačeni u nadležnost općina, uz nastavak finansiranja zdravstvenih usluga putem Zavoda zdravstvenog osiguranja. Na ovaj način općine bi dobile okvir i mogućnost za ulaganje u infrastrukturu, bolju opremljenost zdravstvenoh ustsnova, ali i pravovremeno školovanje i specijalizaciju kadrova. Sigurnost, oblast komunalne privrede i komunalne higijene, pitanje gradske deponije i prečistača otpadnih voda koji predstavljaju ekološki problem za okolinu u kojoj se nalaze, razvoj primarnog gradskog saobraćaja i saobraćaja u mirovanju, itd. Brojne su oblasti u kojima građani opravdano očekuju mnogo više od kantonalne vlasti.