BiH nije razvila temelje za održivi ekonomski rast te njen ekonomski model ostaje van ravnoteže
Pandemija koronavirusa povećala je nivo siromaštva u Bosni i Hercegovini. Ovakve tvrdnje potkrepljuje i posljednji izvještaj Svjetske banke o izgledima za ekonomiju naše zemlje.
Posljedični gubitak
- Usporavanje ekonomije i posljedični gubitak zaposlenja ljudi i zarada negativno su utjecali na prihode domaćinstva u 2020. godini. Procjene pokazuju da mnogi od onih koji su pogođeni nisu bili obuhvaćeni socijalnim programima zaštite prije krize - naglašeno je u izvještaju.
Analitičari Svjetske banke konstatiraju da je BiH uživala makroekonomsku stabilnost tokom posljednje decenije, međutim, predpandemijski tempo rasta je bio ispod nivoa zemalja u Evropi.
- BiH nije razvila temelje za održivi ekonomski rast te njen ekonomski model ostaje van ravnoteže. Ekonomiju pokreće potrošnja, a ne proizvodnja. Investicije su niske, a ekonomija okrenuta prema unutra - navodi se.
Povećanje stope siromaštva u našoj državi uzrokovalo je i povećanje kupovine nošene ili „second hand“ odjeće. Kad je riječ o nošenoj odjeći, podaci UIOBiH pokazuju da smo za četiri mjeseca ove godine uvezli 1.348 tona, vrijednih 2,4 miliona KM. Lani je u BiH uvezeno korištene odjeće i drugih korištenih tekstilnih proizvoda u vrijednosti od 6,4 miliona KM, što je tek 3 posto manje nego godinu prije.
- U usporedbi s 2010., uvoz ove odjeće prošle je godine bio veći za čak 2,3 miliona KM - naveli su iz UIOBiH.
Ne kupuje se samo korištena odjeća. Građani se sve više odlučuju i za nabavu korištene bijele tehnike i namještaja. I za ovu robu postoje specijalizirane prodavnice, a tu je i nezaobilazan internet, odnosno društvene mreže.
Mala preduzeća
- Korona je najviše pogodila male poduzetnike koji imaju svoje radnje ili samostalne poslove. Ako ti mali dođu u situaciju da im se posao zatvori, onda oni ostaju bez primanja, jer njihov izvor zarade su njihovi mali obrti - pojasnio je Pavlović.
Govoreći o podacima UIO o uvozu korištene odjeće, Pavlović ističe da je politika u BiH građane dovela do prosjačkog štapa.
- Bijeda je zavladala među ljudima. Pa kad zavlada bijeda, a trebate da kupite neku odjeću, prvo se građani okreću „second hand“ radnjama. Minimalna plaća koja je propisana u BiH bi trebala biti socijalno davanje nezaposlenima, a ne minimalni dohodak zaposlenima. U FBiH je to 406 KM, a u RS 540 KM. Potrošačka korpa je oko 2.000 KM. Od jedne minimalne plaće ne može preživjeti - naglasio je Pavlović.
800.000 ljudi živi u siromaštvu
Procjene nevladinog sektora su da u našoj zemlji više od 800.000 ljudi živi u siromaštvu. Prema podacima Svjetske banke, u prvih sedam mjeseci prošle godine broj zaposlenih je, u odnosu na isto razdoblje pretprošle, pao za tri posto. Ako mjere pomoći države zakažu, predviđaju da bi moglo osiromašiti još 85.000 ljudi. I to onih kojima do sada nije bila potrebna socijalna pomoć.
