Iskusni alpinista Zehrudin Isaković se zabrinuo da bi brojni planinari potaknuti lošim vijestima mogli zamrziti planinarenje, stoga je ponudio nekoliko savjeta i konstatacija.
Iskusni planinar Zehrudin Isaković oglasio se na Facebooku gdje je pokušao savjetovati sve planinare koji žele pohoditi planinama. Planinari. Isaković je skrenuo pažnju planinari kako bi izbjegli nesreću.
Podsjetio je da je iza nas crni vikend. Naime, dva planinara su poginula na Malom Triglavu, dva na Komni i jedan hrvatski appinista na vrhu Brana, iznad Kamniškog sedla. Proteklog vikenda je i jedan bh. planinar, iskusan, navodi Isaković, na Prenju propao kroz sniježnu rupu duboku sedam metara, ali je srećom prošao bez većih povreda.
Korisni savjeti i konstantacije
Isaković se zabrinuo da bi brojni alpinisti potaknuti ovim vijestima mogli zamrziti planinarenje. Zbog toga je on odlučio uputiti nekoliko savjeta i konstantacija, pristeklih iz njegovog višegodišnjeg iskustva kako bi se nesreće svele na minimum:
1. Na našim područjima, zimski odlasci na planine su mnogo opasniji nego ljeti.
2. Ključne zimske opasnosti su: lavine, skrivene rupe u snijegu, poskliznuća, padajući komadi leda, te smrzotine i eventualno sniježno sljepilo.
3. Lavine se uvijek javljaju kada su velike temperaturne razlike između noći i dana, nakon svježih padavina. U lavinozna područja ne treba ići nakon velikih padavina, posebno popodne kada lavine počinju "raditi". Kod sebe treba imati opremu koja će ostaviti trag iza vas, o čemu se možemo informirati na planinarskim školama, kod iskusnijih kolega, u planinarskoj literaturi, na internetu.
Ako niste iskusan planinar, nemojte ići na područja koja su strmija od 35 stepeni nagiba, pogotovo ne sami.
4. Usponi na gotovo sve vrhove preko 2000 metara u BiH i regionu, a bogme i niži vrhovi, u zimskim uvjetima zahtijevaju upotrebu cepina i dereza. Čest je slučaj da nas zavede prvi dio koji je obično manje strm, sa mekšim snijegom. I sve je u redu, dok nakon nekoliko stotina metara ne ustanovite da se u međuvremenu snijeg pretvorio u led, da je stmina mnogo veća i da više ne možete ni gore, a ni nazad...
Dakle, dereze i cepin ne vadite iz ruksaka, kada idete na strmije vrhove, a i na položenije, ako su takvi uvjeti.
Nije dovoljno samo imati zimsku opremu
5. Zimsku opremu, nije dovoljno imati – treba je znati i pravilno koristiti. Odvojite vrijeme i završite planinarsku školu, alpinistički tečaj, posavjetujte se sa članovima GSS-ova. Pravilna i stručna upotreba cepina je od životne važnosti. Posebno u slučaju iznenadnog poskliznuća. Isto je i sa derezama.
6. Ako ste na početku svoga planinarenja, ne penjite se na strme vrhove bez osiguranja i bez iskusnijih partnera. Pod ovim podrazumijevam zimske uspon na vrhove Prenja, Maglića, Čvrsnice, Zelengore, Volujaka... Ukoliko se želite zimi penjati na ozbiljne planine – alpinistički tečaj je obavezan.
7. Vrlo je važno da slušate vremensku prognozu.
8. Ako negdje idete prvi put, dobro se informirajte o usponu: koliko traje, tehničke pojedinosti, prilaz i silaz.. i pred ogledalom se zapitajte jesam li ja spreman za ovo, imam li dovoljno iskustva..., izbjegavajte vlastiti život ubacivati u bisage tuđih briga. Morate biti odgovorni, kako prema sebi, tako i prema drugima. Nemojte svojom nepromišljenošću i druge dovoditi u opasnost - napisao je Isaković.
Poštujte planinu
On je na kraju zaključio da najbolja prevencija nesreća na planini jeste da planinu prije svega poštujete. Planina se poštuje tako što se uvažavaju opasnosti koje skriva.
Drugi dio prevencije nesreće na planini jeste da (upo)znate sebe i svoje mogućnosti. Budite iskreni prema sebi, nemojte da vam ambicija bude veća od mogućnosti - pa će i planina biti milosna prema vama. A sve skupa je proces učenja, treninga i samospoznaje, poručio je Isaković.
