Otkazani letovi nisu rijetka muka putnika. Ipak, jesu rijetki oni koji su svjesni kako i kada mogu potraživati svoja prava nakon otkazanog puta. Docentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Iva Savić koja predaje, između ostalog, i međunarodno zračno pravo i Europsko prometno pravo iznijela je niz praktičnih savjeta u programu N1.
EU je 2006. godine potpisala sporazum sa susjednim državama, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Riječ je o uredbi koja u slučaju otkazivanja leta, dugog kašnjenja leta u polasku i uskraćenog ukrcaja, pod određenim okolnostima, garantuje prava putnicima.
Ipak, ona nije naročito poznata u Bosni i Hercegovini, pa smo profesoricu Savić pitali: Ko se to sve ima pravo pozivati na ovu uredbu, kada i kome se upućuje žalba?
Na početku odgovora, Savić pojšnjava kako je ova EU odredba postala dijelom i bh. zakona 2015. godine.
“Generalno goovreći, putnici po tom zakonu, prije svega, imaju prava na pristup informacijama u spornim spomenutim situacijama. Dalje, imaju pravo i na skrb – pomoć u vidu hrane i pića dok čekaju rješavanje svog slučaja, kao i moguće noćenje. Također, putniku se mora ponuditi mogućnost da bira da mu se vrati cijena njegove karte ili, alternativno, da bude preusmjeren do svog željenog odredišta prvom narednom prilikom”, navodi gošća N1.
Ipak, sve putnike najviše zanima novčana kompenzacija u opisanim slučajevima.
“Pod određenim okolnostima, oni imaju pravo na novčanu naknadu u paušalinim iznosima od 250, 400 ili 500 eura – ovisno o dužini, području i vrsti leta”, pojašnjava Savić.
Kada to sve znamo – kome da se obratimo?
Naglašava da su svi prijevoznici dužni poštivati propise koji ih se tiču, pa tako i ovu uredbu.
Savić odgovara i na to kako da postupimo u ovakvim slučajevima.
“Prvo se morate obratiti prijevozniku i, po pravilu, morate čekati njihov odgovor dva mjeseca. Ukoliko u tom roku putnik ne dobije odgovor ili njime nije zadovoljan, tada se obraća nadležnom tijelu države u kojoj se dogodila ta situacija. Ukoliko, primjerice, se radi o putniku iz Sarajeva kojemu se otkaže let – nadležna je Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH. A, ako leti sa područja treće države i stiže u EU ili BiH, tada će se obratiti nadležnom tijelu države svog konačnog odredišta. Nadalje, sve što ova nadležna tijela kažu zračnom prijevozniku – on će to biti dužan učiniti”, pojašnjava nam profesorica Savić.
Čak i u vanrednim okolnostima, putnici imaju pravo na skrb i smještaj. Ukoliko im se to ne dozvoli, putnici imaju pravo da dostave račune o prenočištu i obrocima koje će kasnije prevoznik morati nadoknaditi, pojašnjava Savić.
Pročitajte više: Ko je prva dama Ukrajine?
