Jasno je da je oksalna kiselina otrov. No, kakav otrov? U nekoj knjizi o toksikologiji čitam:

„Oksalna kiselina je jako otrovna. Najmanja zabilježena količina koja je dovela do smrtonosnog trovanja je 2 g, a bilo je slučajeva ozdravljenja i poslije uzimanja količine od 45 g.“ I šta sad na to reći?

Oksalna je kiselina najjednostavnija dvovalentna organska kiselina. Sastoji se od samo dvije karboksilne skupine, bez ikakvog atoma među njima. Njezina je formula HOOC-COOH, s time da kristalizira s dvije molekule vode, dakle (COOH)2⸱2H2O.

U tom se vidu pojavljuje u obliku prozirnih kristala koji se tale na 102 oC. Anhidrat se pak tali na 187 oC, a može i sublimirati ako se polako zagrijava. No to su već detalji koji zanimaju hemičara. Ono što bi pak trebalo zanimati svakoga je kako izbjeći sudbinu krojača kojem je šegrt donio oksalnu kiselinu umjesto gorke soli.

Špinat

Riječ je o tome da se s oksalnom kiselinom svaki dan susrećemo, a da toga nismo svijesni. Jedna narandža sadrži 20 miligrama oksalne kiseline, šoljca tekuće čokolade 65 mg; u 100 grama kikirikija ima pak 100 mg oksalne kiseline. No najviše oksalne kiseline ima u špinatu i rabarbati – u 100 g špinata ima 645, a u istoj masi rabarbare čak 887 mg oksalne kiseline!

Tu je zamka. Kako je moguće da jednog čovjeka ubiju dva grama oksalne kiseline, a drugome nije dosta ni dvadeset puta veća doza – čak 45 grama? Riječ je o tome da se oksalna kiselina rijetko nalazi u slobodnom stanju (kao u slučaju nesretnog krojača). Ona se poglavito nalazi u obliku svojih soli, oksalata.

Neki su oksalati topljivi u vodi, drugi nisu. Topljive su soli kalija i natrija, no slabo su topljive soli magnezija, a posebno kalcija. A ono što nije topljivo u vodi (niti u želučanoj kiselini) nije otrovno. Barij je jako otrovan, 2 do 10 grama barijeva klorida dovoljno je da ubije čovjeka, no ne i barijev sulfat – koji se (čak!) uzima kao kontrastno sredstvo („kreda“) za rendgensko snimanje želuca. Takav je slučaj i s oksalnom kiselinom, tačnije s njezinim solima koje se se nalaze u hrani.

Rabarbara

Sve u svemu, ne treba se oksalata bojati, ali ih ipak treba izbjegavati, posebno ako čovjek pati od bubrežnih kamenaca, od kojih većina (70 %) nastaje od oksalata. Stoga se oksalati u hrani ne smatraju otrovima nego samo antinutrijentima. Ne bi ih se trebalo uzimati više od 50 – 100 mg dnevno.

VAŽNO: Kad jedete špirnat, priređujte ga obavezno s mliječnim umakom (bešamelom). U mlijeku ima naime kalcija koji će neutralizirati oksalnu kiselinu.

Izvor: bug.hr

Pročitaj više:Evo šta će se dogoditi s vašim zdravljem ako svaki dan pijete SOK OD ANANASA!