Zamjenik predsjednika Skupštine Grada Bijeljina Mustafa Gradaščević naveo je kako je i njegov otac bio zatvoren u logoru Batković, kao i oko 700 Bošnjaka iz Janje koji su u logor dovedeni kao civili
U hangarima Poljoprivrednog dobra Semberija u bijeljinsko prigradskom naselju Batković obilježena je 30. godišnjica formiranja prvog logora za nesrpsko stanovništvo Semberije, Posavine, Bosanske krajine, Srednjeg Podrinja.
Organizatori obilježavanja bili su Udruženje logoraša Bijeljina - Janja i Medžlis islamske zajednice Bijeljina, a u hangarima je položeno cvijeće i proučena Fatiha nevinim žrtvama.
Dovođeni kao civili
- Oko 4.000 logoraša prošlo je kroz Batković. Prema evidencijama oko 80-ak logoraša je ubijeno u logoru ili na kopanju rovova. Neki od ubijenih su bili i 'živi štit'. Važno je da ne zaboravimo ovu golgotu i da o tome podsjećamo mlade - istakao je Mehmed Đezić, predsjednik Udruženja logoraša Bijeljina - Janja.
Zamjenik predsjednika Skupštine Grada Bijeljina Mustafa Gradaščević naveo je kako je i njegov otac bio zatvoren u logoru Batković, kao i oko 700 Bošnjaka iz Janje koji su u logor dovedeni kao civili.
- Važno je o ovom govoriti mladima. Mi smo jučer u Bijeljini imali obilježavanje Dana odbrane ili oslobođenja grada. Od koga su ga oslobodili? Od nas? Od šestogodišnjeg dječaka koji je ubijen - pita Gradaščević.
Upravnici logora oslobođeni krivice
Preživjeli logoraši nezadovoljni su radom pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine. Upravnici logora su oslobođeni krivice, a osuđena su dva logorska čuvara - batinaša. Logoraši su podnijeli i tužbe za nadoknadu nematerijalne štete, ali su i one odbijene, a oni su primorani da plaćaju sudske troškove.
Ipak, logoraši ističu da će dok žive govoriti o proživljenim torturama. Na obilježavanju godišnjice formiranja logora Batković bili su logoraši iz Brčkog, Sanskog Mosta, Vlasenice, Zvornika...
Logor Batković je formiran 1. aprila 1992. godine, a zatvoren je tek u januaru 1993. godine.
