Danas u društvima razvijenih zemalja postoji svijest o tome da je majčino mlijeko neosporno najzdravija hrana za dojenče.
Za majke koje iz određenih razloga ne mogu ili ne žele dojiti dostupna je zdravstveno ispravna i sigurna alternativa u vidu dojenačke
formule kao i drugih nutritivnih pripravaka prilagođenih potrebama dojenčadi.
Smrtnost djece uslijed neodgovarajuće prehrane iznimno rijetka pojava. Da u prošlosti nije bilo tako svjedoče statistike mortaliteta djece u određenim povijesnim razdobljima i geografskim predjelima zapadne Europe. Sve do pojave dojenačke formule većinu su djece dojile majke, uz iznimku viših društvenih slojeva, u kojima je unajmljivanje dojilje često bilo znak društvenog prestiža i klasne nadmoći.
Manje je poznato, ali vrlo zanimljivo da su se kroz historiju koze koristile kao dojilje kada majka nije mogla proizvoditi mlijeko ili je unajmljivanje ljudske dojilje bilo preskupo.
U 16. stoljeću mnoge su majke odbijale dojenje zbog straha da ne zaraze novorođenče sifilisom.
Najpoznatiji islamski liječnik IbnSina, poznat u zapadnoeuropskoj literaturi kao Avicena (980. – 1037.) u svom Kanonu medicine nadovezuje se na starogrčke izvore (naročito Galena) i preporučuje dojenje što je dulje moguće “jer je to najprikladnija hrana za rast i
razvoj djeteta”, ali isto tako navodi kako u slučaju bolesti majke zbog utjecaja loših karakteristika na zdravlje djeteta majku treba zamijeniti prikladna dojilja.
Islamska je kultura zagovarala dojenje kao vjersku obvezu, a u Kuranu se preporučuje
majkama da doje do djetetove druge godine i naglašava kako svako novorođenče ima pravo na majčino mlijeko. (Srce.hr)
Pročitajte više: Antitijela u majčinom mlijeku ostaju 10 mjeseci nakon infekcije Covidom
