ČELNIK Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da bi pandemija koronavirusa mogla završiti u 2022. godini ako se u narednih šest mjeseci uspije procijepiti oko 70% stanovništva svijeta.
"2022. mora biti godina u kojoj ćemo okončati pandemiju," rekao je čelnik WHO-a, pozivajući svijet da se okupi i donese teške odluke potrebne za njezin završetak.
Pročitajte i ovo: Novi sojevi otkrivaju kako bi se pandemija mogla razvijati: Ovo su scenariji
Gates je umjereno optimističan
Nadu u završetak pandemije u 2022., barem njezine akutne faze, izrazio je nedavno i Bill Gates u svojem blogu.
"Zbog varijante delta i izazova s distribucijom cjepiva, nismo tako blizu kraja pandemije kao što sam se nadao do sada", priznao je Gates.
"Nisam predvidio da će se pojaviti tako visoko prenosiva varijanta i podcijenio sam koliko će biti teško uvjeriti ljude da uzmu cjepivo i nastave koristiti maske... Ipak se nadam da se kraj konačno nazire. Možda bi bilo glupo davati još jedno predviđanje, ali mislim da će akutna faza pandemije završiti u 2022.", poručio je.
Optimizam temeljen na spremnosti svijeta
Ovi optimistični tonovi ne temelje se na ideji da će virus uskoro toliko oslabjeti da će postati nalik na sezonsku prehladu, već na predviđanju da bi u 2022. veliki dio svjetske populacije trebao steći određenu razinu imuniteta cijepljenjem ili prebolijevanjem. Taj imunitet zajedno s određenim epidemiološkim mjerama i novim antivirusnim lijekovima mogao bi omogućiti da se virus stavi pod dovoljnu kontrolu da izaziva značajno manje hospitalizacija i smrti nego u posljednje dvije godine pandemije. No, kako se pojavio omikron koji ima potencijal povećati broj hospitalizacija i opteretiti zdravstvene sustave, nameće se pitanje može li se kraj pandemije stvarno očekivati već u 2022.
Gates je istaknuo da je omikron svakako razlog za zabrinutost, no unatoč tome, smatra da je svijet sada sposoban uhvatiti se u koštac s pandemijom.
"Svaka pojava nove varijante je razlog za zabrinutost, no još uvijek se nadam da će u nekom trenutku sljedeće godine covid-19 postati endemska bolest na većini mjesta u svijetu. Iako je trenutno oko 10 puta smrtonosniji od gripe, cjepiva i antivirusni lijekovi mogli bi smanjiti taj broj za polovicu ili više. Zajednice će i dalje imati povremene epidemije, no bit će dostupni novi lijekovi koji bi se mogli pobrinuti za većinu slučajeva, a bolnice će moći podnijeti ostatak. Vaša osobna razina rizika bit će dovoljno niska da je nećete morati toliko uzimati u obzir u donošenju odluka. Neće biti primarna kada ćete odlučivati hoćete li raditi iz ureda ili pustiti svoju djecu na nogometnu utakmicu ili gledati film u kinu. Nadam se da ćete za nekoliko godina morati razmišljati o virusu jedino kada svake jeseni budete dobivali zajedničko cjepivo protiv covida-19 i gripe", objasnio je Gates.
Imamo oružje, trebamo ga iskoristiti sada i odmah
Riječka virologinja Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta u Rijeci kaže da je svijet svakako pokazao da ima znanja potrebna za borbu s pandemijom.
"Sad treba pokazati da ima i volje. Jer do sada smo samo pokazali da smo jako inovativni u pronalaženju razloga zašto baš mi ne bismo trebali nositi masku, držati distancu, testirati se i cijepiti se", kaže Juranić Lisnić.
"Razumljivo je da je svima već dosta pandemije, ali pandemija neće nestati zato što smo se mi od nje umorili. Do sada smo mogli vidjeti kako se ponaša pandemija u uvjetima kad nema cjepiva, u 2020. pa u uvjetima kad je procijepljenost jako slaba u 2021. Ajmo sada virusu pokazati vrata tako što ćemo se procijepiti i konačno naučiti kako se pravilno nose maske i drži distanca. I to odmah, sad, ne kad prođe Božić, jer će onda doći fašnik, pa Valentinovo, pa Uskrs…. A virus za to vrijeme neće čekati; razvijaju se nove varijante i naš, teškom mukom dobiveni antivirusni arsenal, se smanjuje", poručila je naša virologinja.
Teško je davati predviđanja uz toliko nepoznanica
No, mnogi domaći i strani virolozi smatraju da je u ovoj pandemiji previše nepoznanica da bi se mogla raditi ozbiljna predviđanja kraja pandemije.
Luka Čičin Šain, virusni imunolog u Centru za infektološka istraživanja u Braunschweigu, kaže da je razvoj situacije s omikronom zakomplicirao situaciju i učinio predviđanja izuzetno teškim. Naveo je nekoliko ključnih stvari koje su nejasne:
"1. Koliko je omikron infektivniji (očito je infektivniji od delte, što se može zaključiti na osnovu brzog preuzimanja primata u Južnoafričkoj Republici, Velikoj Britaniji i sličnim zemljama, ali je nejasno koliko je infektivniji)?
2. Koliko je virulentniji ili manje virulentan? Izvještaji s terena su dvosmisleni, a vjerojatno je najpoštenije reći da jednostavno nema dovoljno jasnih rezultata i kvalitetnih studija. Eksperimentalni rezultati iz Gupta laboratorija su obećavajući, no radi se o eksperimentalnom modelu. Treba nam više rezultata s klinike i iz epidemiologije.
3. Kako će ova dva parametra - brzina širenja i virulentnost - igrati jedan s drugim? Manje virulentan virus koji se brže širi je veća opasnost jer manji postotak teških bolesnika je problem ako je apsolutan broj bolesnih jako visok. Moglo bi doći do novog vala koji će preplaviti klinike kao nikada do sada. A možda je ta zbrinutost neopravdana. Treba nam više podataka da matematički modeli, oni pravi, kakve rade, naprimjer, Viola Prisemann ili Michael Meyer-Hermanna pokušaju dokučiti u kom smjeru idemo.
4. Koliko izbjegava cjepiva? Prva studija s Imperial Collegea u Londonu govori o drastičnom padu efikasnosti cjepiva u smislu zaštite od bolesti po dvostrukom cijepljenju, uglavnom kada je riječ o Astra-Zenecinom cjepivu. Situacija s boosterom je bolja, no nije jasno hoće li prvi rezultati koji govore da je zaštita oko 75% biti potvrđeni u naknadnim studijama niti koliko će booster držati. Pokusi s virusnom neutralizacijom također upućuju na pad imunog prepoznavanja i kontrole, no treba nam više podataka iz neovisnih studija.
5. Kako će se razvijati situacija s cijepljenjem? Hoće li omikron ponukati ljude da brže traže booster ili će dovesti do defetizma i pada povjerenja u cjepiva? Jasno je da cjepivo ipak pruža kakvu-takvu zaštitu, naročito nakon boostera, no puno ljudi, pogotovo u Hrvatskoj, je nepovjerljivo prema cjepivima. Teško je zamisliti da će se takvi predomisliti i pohrliti na cijepljenje nakon što su doznali o padu zaštite od omikrona.
6. Kako će reagirati vlade u smislu epidemioloških mjera? Neki su već krenuli s lockdownom, što će usporiti širenje virusa. No, neki će otezati. U situaciji narušenog povjerenja u institucije posebno je teško predvidjeti kako će to biti jer nitko ne zna koji postotak ljudi će se pridržavati propisanih mjera, a koji ne.
Stoga sam jako nesiguran oko prognoza – čak i relativno kratkoročnih. S obzirom na situaciju, smatram da je oprez itekako uputan", poručio je Čičin Šain.
Omikron nosi niži rizik hospitalizacije od delte
Stvari će vjerojatno postajati jasnije, a predviđanja plauzibilnija kako budu pristizale nove spoznaje o omikronu.
Primjerice, jedna nova studija provedena na uglednom londonskom Imperial Collegeu sugerira da zaraza omikronom nosi nešto niži rizik hospitalizacije nego zaraza deltom. Prema njezinim rezultatima, za ljude koji su zaraženi omikronom vjerojatnost hospitalizacije je oko 15-20% niža nego za one zaražene delta sojem koronavirusa.
"Izgleda da to snižavanje rizika anulira smanjena efikasnost cjepiva protiv infekcije omikronom", rekao je profesor Neil Ferguson s Imperial Collegea, upozorivši da bi visoka stopa zaraze omikronom mogla dovesti do povećanih zahtjeva za zdravstvenim uslugama nastavi li broj novih slučajeva rasti istom brzinom.
Više mogućih scenarija
Ugledna konzultantska kuća McKinsey & Company, koja savjetuje vlade, korporacije i druge organizacije, objavila je nedavno svoja predviđanja daljnjeg tijeka pandemije. Iako ne nudi konkretan odgovor na pitanje kada će pandemija završiti, analiza predstavlja tri moguća scenarija za prvu polovicu 2022. – osnovni, optimističan i pesimističan. Oni će u velikoj mjeri ovisiti o prirodi omikrona koji je i dalje velika nepoznanica, ali i o brojnim drugim čimbenicima.
Njihov osnovni scenarij temelji se na procjenama da bi omikron u odnosu na deltu mogao biti oko 25 posto zarazniji, da izbjegava prethodni imunitet za oko 25 posto bolje te da uzrokuje za oko 25 posto manje teške bolesti.
U takvom scenariju omikron bi u SAD-u zamijenio deltu kao dominantnu varijantu u sljedećih nekoliko mjeseci i uzrokovao bi veće opterećenje zdravstvenog sustava nego što je ta zemlja imala u drugoj polovici 2021., ali vjerojatno manje nego što je bilo na vrhuncu tijekom zime 2020./21.
Prema McKinsey & Company u optimističnom scenariju vrhunac opterećenja bolesti bio bi blizu onoga koji je zabilježen u posljednjih šest mjeseci, dok bi u pesimističnom teret bolesti bio značajno veći nego u posljednjih šest mjeseci. Nažalost, analiza pokazuje da će u sljedećih šest mjeseci vjerojatno biti više hospitalizacija nego što ih je bilo u posljednjih šest mjeseci.
Budući da je u Hrvatskoj cijepljen značajno manji postotak ljudi nego u SAD-u, za očekivati je da ćemo u zemlji prije okončanja pandemije imati najmanje još jedan ozbiljan val.
Tri poluge reakcije društva
Prema američkoj analizi budućnost pandemije jako će ovisiti o načinima na koje će društva reagirati na njen daljnji tijek, a tu će vjerojatno posebno važne biti tri poluge.
Prije svega scenariji će ovisiti o tome u kojoj će mjeri zemlje učinkovito uspjeti učiniti dostupnima nove oralne lijekove koji imaju potencijal smanjiti mogućnost progresije bolesti u tešku, a koje omikron vjerojatno neće drastično umanjiti.
Kao drugo, sve je više dokaza da su booster doze posebno važne za zaštitu od varijante omikron, što znači da će za zaštitu stanovništva biti važno ubrzavanje njihovog uvođenja.
I treće, s obzirom na zamorenost javnosti i lekcije iz protekle dvije godine pandemije, kritično će biti pronaći prave kombinacije javnozdravstvenih mjera.
Omikron je još nepoznanica
Jedna od ključnih nepoznanica u formiranju scenarija za budućnost je odgovor na pitanje koliko teške bolesti uzrokuje omikron.
Rana izvješća iz Južnoafričke Republike govorila su da bi kliničke slike mogle biti nešto blaže nego kod inficiranih deltom. Kasnije je studija Instituta za terapijsku imunologiju i zarazne bolesti Cambridge utvrdila da mutacije na šiljcima omikrona, zbog kojih on uspijeva izbjeći protutijela, istovremeno mogu ograničiti način na koji se virus replicira u plućima, što znači da je smanjena njegova sposobnost replikacije i njegova patogenost.
No, Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) napominje da je prerano donositi konačne zaključke o težini bolesti koju uzrokuje omikron. Velika Britanija zabilježila je prvu smrt povezanu s omikronom 13. prosinca 2021., a neka izvješća iz Južnoafričke Republike ukazuju na moguću veću stopu hospitalizacije među malom djecom nego u prethodnim valovima covida-19.
Konačno je ovaj tjedan objavljeno istraživanje Imperial Collegea o blažem djelovanju omikrona koje je navedeno ranije u tekstu.
Autori analize tvrde da će, ako pridržavanje mjera ostane slično kao do sada u pandemiji, ishodi scenarija u velikoj mjeri ovisiti o tome koliko će uspješno omikron izbjegavati imunitet.
Važnu ulogu imat će antivirusni lijekovi
Važnu ulogu na putu do toga da covid-19 postane endemska bolest nalik na gripu imat će i antivirusni lijekovi.
Kliničko liječenje covida-19 jako je napredovalo od prvih dana pandemije. Dostupnost učinkovitih monoklonskih protutijela, deksametazona i drugih tretmana te uporaba nefarmakoloških intervencija, kao što je postavljanje pacijenata u pravilan položaj radi olakšanog disanja, značajno su povećali šanse za preživljavanje za one koji imaju pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.
Nedavno objavljeni rezultati kompanija Merck-Ridgeback Biotherapeutics i Pfizera o njihovim antivirusnim oralnim lijekovima molnupiraviru i PAXLOVID-u, predstavljaju značajan napredak i povećavaju mogućnost da se utjecaj omikrona može kontrolirati. U svojoj završnoj studiji, Pfizer je izvijestio da je PAXLOVID smanjio rizik od hospitalizacije ili smrti za oko 89 posto za visokorizične pacijente te za oko 70 posto za pacijente sa standardnim rizikom.
Autori analize ističu da oralni lijekovi koji značajno smanjuju mogućnost progresije u tešku bolest nakon pojave simptoma mogu omogućiti da se veći dio slučajeva vodi ambulantno. Takve je terapije također lakše primijeniti u regijama s nižim resursima nego infuzijske tretmane. Nadalje, brza proizvodnja malih molekula brža je od proizvodnje monoklonskih protutijela. Početni dokazi pokazuju da je malo vjerojatno da će učinkovitost ovih terapija biti drastično smanjena mutacijama prisutnim u varijanti omikron.
Slabljenje imuniteta i boosteri
Scenariji će ovisiti i o brzini slabljenja imuniteta nakon cijepljenja.
Primjerice, studija cjepiva Pfizer-BioNTecha u Izraelu iz srpnja 2021. pokazala je da su u svakoj ispitivanoj dobnoj skupini oni koji su bili cijepljeni do siječnja 2021. imali veću vjerojatnost da će doživjeti probojnu infekciju od onih koji su završili svoje cijepljenje dva mjeseca kasnije. To će osobito biti izraženo u slučaju zaraze omikronom.
Istovremeno se nakupljaju dokazi o povećanoj zaštiti booster doza. Pfizer-BioNTech je 21. listopada 2021. objavio rezultate randomiziranog kontroliranog ispitivanja učinka treće doze svog cjepiva. Rezultati su pokazali da je zaštita vraćena na razine kakve su zabilježene u ranijim ispitivanjima nakon druge doze. Noviji podaci pokazuju da treća doza dobro štiti i od omikrona.
No, kako je upozorio WHO, tu je problem što nije etički prihvatljivo da bogate zemlje svojim stanovnicima dijele treće doze, dok siromašne još nisu uspjele cijepiti svoje stanovnike ni prvom dozom.
Konačno, Moderna je u utorak objavila da bi do početka 2022. mogla imati spremno cjepivo koje bi trebalo pružati zaštitu od svih glavnih sojeva virusa SARS-CoV-2.
Sličnu vijest o cjepivu protiv svih sojeva objavio je i Vojni istraživački institut Walter Reed. Ono je već pokazalo učinkovitost protiv svih sojeva, pa čak i virusa SARS-CoV-1 koji je uzrokovao SARS. (Izvor Index.hr)
