Istraživanja u Izraelu otkrila su ranije napoznatu grupu gominida iz kamenog doba. Članovi ovog poretka doveli su do evolucije našeg roda. Ostaci na novom nalazištu, poznatom kao Nesher Ramla, potiču od prije 140.000 do 120.000 godina. Ovaj hominid pridružio se Neandretalcima i Denisovcima kao treža euro-azijska populacija koja pripada našem rodu. fosili
U tri izraelske špilje pronađeni su i fosili hominida. Neki datiraju još prije 420.000 godina. Vjerovatno potiču iz drevne populacije grupe hominida čiji su ostaci upravo i pronađeni u Nesher Ramli. Ovo istraživanje vodio je paleoantropolog Israel Hershkovitz. Njegov tim nije dodijelio ime noootkrivenim hominidima. Ovi ljudi su živjeli u srednjem paleistocenu. Trajalo je od oko 789.000 do 13.000 godina. Tada se među homo grupama odvijalo križanje i kulturno miješanje.
Ovi novi fosili dodatno komplikuju ljudsko porodično stablo. U njegovim ograncima nalazi se nekoliko novootkrivenih hominida.
Puno kulturnog miješanja
Radom kod Nesher Ramla otkriveno je ept komada lobanje. Riječ je o dijelovima lobanje, a gotovo kompletna donja vilica nedavno je pronađena. Vilica je još uvijek držala jedan usamljeni molarni zub. Ti fosili na neki način izgledaju popun neandretalaca. S druge strane, oni bolje podsjećaju na ostatke predneandretalne vrste. Naučnici misle da su ti pojedinci okupirali dijelove Afrike, Evrope i možda Istočnu Aziju prije 700.000 godina.
Kameni alati na lokalitetu Nesher Ramla poklapaju se sa alatima otprilike iste starosti koje je izradio obližnji Homo Sapiens. Rani pripadnici naše vrste morali su zarmijeniti vještine kako se irzađuju kameni alati. Zajedno s novim fosilima, Hershkovitz, zajedno sa svojim timom, iskopao je oko 6000 kamenih artefekata. Pronašli su i nekoliko hiljada kostiju. Oni su dolazili od gazela, konja, kornjača i još mnogo drugih. Neke od tih kostiju imali su tragove oruđa od kamena. To bi značilo da su životinje iskasapljene zbog mesa.
Fosili Nesher Ramla uklapaju se u scenarij u kojem se rod Homo razvio kao dio zajednice blisko povezanih ljudi iz srednjeg pleistocena. Tu su bili uključeni Neandretalci, Denisovani i H. Sapiens. Grupe na južnim lokacijama preselile su se u veći dio Evrope i Azije. Stručnjaci ističu i da se čini da su se drevne skupine usput križale, fragmentirale, izumrle ili rekombinirale s drugim homo grupaama. Sve ovo društveno miješanje može pomoći u objašnjivanjuu širokog spektra skeletnih izgleda viđenih u evropskim i istočnoazijskim fosilima iz našeg roda Homo.
