Sukob u Ukrajini: Da li bi se borbe mogle proširiti širom Evrope? I druga pitanja

Pitanja

Ruske trupe pokušavaju da zauzmu dva najveća grada Ukrajine, Kijev i Harkov, ali nailaze na jak otpor.

U međuvremenu, procjenjuje se da je oko pola miliona izbjeglica pobjeglo iz Ukrajine, a u Rusiji su počele nagrizati teške sankcije.

Kako se situacija zaoštrava, dva BBC-jeva novinara na terenu odgovaraju na vaša pitanja.

  • Glavna međunarodna dopisnica BBC-ja Lyse Doucet nalazi se u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine
  • Mark Lowen nalazi se na granici Poljske i Ukrajine

Da li su zemlje oko Rusije i dio NATO-a bezbjedne, koliko dugo? - Cristina Onofras, Rumunija

Mark Lowen piše:

Zemlje istočnog boka NATO-a, koje se graniče sa Ukrajinom, zabrinute su.

Litvanija je proglasila vanredno stanje. Švedska i Finska - iako nijedna od njih nije članica NATO-a - pridružile su se hitnom samitu alijanse prošle sedmice, a SAD su povećale broj svojih vojnika u zemljama poput Poljske.

Neki Poljaci sa kojima sam razgovarao blizu granice osjećaju se zabrinuti za vlastitu sigurnost - ali njihov primarni fokus ostaje na pomoći ukrajinskim prijateljima ili rođacima s druge strane ili onima koji su pobjegli ovdje.

U kom trenutku će se zemlje NATO-a složiti da je dovoljno i staviti čizme na zemlju da podrže Ukrajinu? - Tim Mepham, Brighton

Lyse Doucet piše:

Zemlje NATO-a i saveznici prate svaki potez Rusije, upozoravajući da će njihov odbrambeni vojni savez učiniti sve da odbrani "svaki pedalj" svoje teritorije.

Slali su oružje i municiju u Ukrajinu i obučavali ukrajinske vojnike posljednjih godina – čak do ruske invazije.

Ali oni su više puta govorili da neće biti NATO "čizme na zemlji" jer Ukrajina nije članica NATO-a.

Međutim, ovo se mijenja ako Rusija pređe izvan Ukrajine u NATO zemlju

Član 5. ustava NATO-a kaže da se "napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike".

Ako se to dogodi, svijet prelazi na neistraženu teritoriju i postoji opasna mogućnost sukoba NATO-a i Rusije.

Koje su šanse da Putin bombarduje UK? - Becky, Weymouth

Lyse Doucet piše:

Tako mi je žao što morate postaviti ovo užasno i zastrašujuće pitanje. Hteo bih da odgovorim, nema šanse.

Ovo su nepredvidiva, nedokučiva vremena, ali bih ipak želeo da verujem da je odgovor ne – ne bombardovanju Britanije ili bilo koje druge zemlje. I nada da će se bombardovanje Ukrajine brzo okončati.

Kako ljudi u skloništima zadovoljavaju potrebe za hranom, vodom i sanitarijama? Ima li hrane u Kijevu u ovom trenutku? - Arlene, Oregon, SAD

Lyse Doucet piše:

Kada policijski čas ukine, a sirene zračnih napada utihnu, ljudi nervozno jure u radnje - ako su radnje otvorene, a police još uvijek imaju zalihe.

Sa metro stanica koje su postale skloništa čujemo da se ljudi okupljaju da pomognu jedni drugima. Ali kada policijski čas ostane na snazi ​​36 sati, hrane i vode ponestaje. Neki stanovnici preselili su se u lokalne hotele.

Oni takođe čine sve što mogu kako bi ljudi nahranili. Postoji veliki duh zajednice - svi se uključuju, uključujući međunarodne i lokalne organizacije. Ali ako ovo potraje predugo, zabrinutost je da će čak i pronaći hranu biti teško.

Kako i kada će vojna pomoć koju su obećale razne zapadne nacije stići u Ukrajinu? Kako bi zapadne nacije mogle ubrzati isporuku ove potrebne pomoći? - Christophe Borgia, Quebec

Mark Lowen piše:

Nešto vojne pomoći je već poslano. Poljska je poslala municiju preko granice, SAD je već poslala oko 90 tona vojne pomoći, Švedska prekida svoju tradiciju da ne šalje oružje zemljama uključenim u oružani sukob, a sada je EU, prvi put ikada, pristao da finansira kupovinu i isporuku oružja zemlji koja je napadnuta.

Što se tiče načina na koji će se to ubrzati, Poljska je ponudila da bude logistički centar za raspoređivanje. Zapadne zemlje su akutno svjesne potrebe da se to ubrza, a Ukrajina je zabrinuta da joj ponestaje municije.

Da li ruska vojska zadržava svoju punu sposobnost, ili ih problemi zasnovani na logistici koje imaju zapravo sprečavaju da osvoje Ukrajinu? - Džon, SAD

Lyse Doucet piše:

Sjedeći u Kijevu, mnogi su mislili da je pogled na ruske trupe u srcu ove prijestonice samo pitanje vremena – brojali su to satima. Ali ukrajinske snage pružaju otpor, a kaže se da su ruske snage još uvijek udaljene oko 30 km (18,6 milja) od centra grada.

Svakim danom, sve više borbenih trupa i teškog naoružanja raspoređenih duž ukrajinskih granica kreće napred u svim pravcima, ali ne tako brzo ili koliko su mnogi očekivali.

Teško je reći da li to "ide po planu" ili ne, jer niko ne zna šta je Putinov plan predsednika. Ali bilo je izvještaja o ruskim konvojima koji ostaju bez goriva, ruski vojnici gube volju za borbom, a Ukrajinci uzvraćaju - i vojnici i civili, neki naoružani samo snagom patriotizma.

Došlo je i do žestokih uličnih borbi u oblastima, uključujući drugi po veličini grad Harkov. Ruske trupe su napredovale i napadale - između mnogih drugih, na severoistočni grad Černihiv i na južni grad Maripul.

Koliko se stranih boraca pridružilo Ukrajini kao odgovor na poziv njenog predsjednika? - George Menachery, Kerala, Indija

Mark Lowen piše:

Za sada je nejasno. Ukrajinski predsjednik je pozvao strance da se pridruže, kako je on nazvao, "međunarodnoj brigadi", ali ne znamo broj onih koji su se odazvali.

Ukrajinska ambasada u Izraelu objavila je objavu na Facebooku u kojoj apeluje na Izraelce da putuju u Ukrajinu kako bi se borili, ali je kasnije obrisana.

Ako Rusija uspe da preuzme Ukrajinu, šta je sledeće? - Nhlanhla, Južna Afrika

Lyse Doucet piše:

To je egzistencijalno pitanje za Ukrajinu, odlučujući i opasan trenutak za svijet.

Prvo, ruske snage bi morale da zauzmu daleko veće delove teritorije druge po veličini zemlje u Evropi, uključujući glavni grad Kijev, grad od skoro tri miliona ljudi za koji se zna da je odlučno proevropski i pro-natovski orijentisan.

Istorija nam govori da su vojni udari i invazije pobedili preuzimanjem televizijskih stanica i predsedničkih palata. To neće biti dovoljno.

Došlo bi do žestokog kontranapada i ukrajinska pobuna bi se brzo podigla. Podrška bi stizala iz mnogih pravaca, iz mnogih izvora i raznih vrsta. Teško je zamisliti da bi to preuzimanje opstalo. To će ući u istoriju kao najmračniji od mračnih sati.

Da li neko zna zašto je Rusija izabrala da sada napadne/napadne Ukrajinu, a ne da to učini pre godinu ili dve godine, ili sledeće godine? Da li je postojao faktor "okidača" koji je doveo do toga sada? - Anna, Havaji

Lyse Doucet piše:

To je važno pitanje i još uvijek nemamo sve odgovore. Ovaj rat se često naziva ratom predsjednika Putina - široko se vjeruje da ga on pokreće i nikome nije jasno koliko daleko je on u stanju i voljan da ide da pokuša kontrolirati susjeda za kojeg kaže da ne bi trebao postojati kao država.

Mnogi se pitaju da li je osjetio slabost u NATO savezu, posebno u Sjedinjenim Državama, nakon neurednog debakla povlačenja trupa iz Afganistana i talibanskog preuzimanja vlasti.

Mnogi spekulišu i o stanju duha ruskog lidera nakon izolacije i anksioznosti zbog pandemije.

Da li je neka država na cijelom svijetu poslala svoje trupe u pomoć Ukrajini? - Thomas Ogren, San Luis, SAD

Mark Lowen piše:

Ne zvanično. Nijedna članica NATO-a ne želi da rizikuje direktnu vojnu konfrontaciju između njenih trupa i trupa Rusije. Predsjednik Bajden je, na primjer, više puta izjavio da se u Ukrajini neće boriti američke trupe.

Ali ne znamo da li tamo ima stranaca, koji tajno rade s ukrajinskom vojskom, posebno u svjetlu poziva ukrajinskog predsjednika da stranci odu i pomognu.

Šta Ukrajinci koji govore ruski misle o trenutnoj ruskoj invaziji Ukrajine? - Man Chun Siu, London

Lyse Doucet piše:

Vidjeli smo neke scene slavlja u područjima istočne Ukrajine koja su pod kontrolom separatista koje podržava Rusija od 2014.

Neki evakuisani iz ovog regiona ispričali su kolegama BBC-a svoju sreću što je Rusija priznala Donjeck i Lugansk. Ali teško je znati koliko je tu bilo dobrodošlice.

Stanovnicima na ovim prostorima život je u proteklih osam godina postao znatno teži - odsječeni su od svojih porodica, pa čak i od penzija.

Govoriti ruski ne znači proruski. Mnogi Ukrajinci govore oba jezika, uključujući predsjednika Zelenskog.

ukrajinske trupe

Zašto SAD i EU vjeruju da samo sankcije mogu odvratiti Putina? - Aragorn, London

Lyse Doucet piše:

Prijetnje Ukrajini, a sada i rat protiv Ukrajine, potresli su svijet. Vidjeli smo posljednjih dana sporo, ali izvjesno pooštravanje sankcija, ograničenja, akcija država i organizacija širom svijeta koje su bez premca.

Kako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, prva tranša sankcija stupila je na snagu u jednom glavnom gradu za drugom. Ukrajinci su ih dočekali, ali i ismijavali kao jednostavno nedostatne. I zaista, nisu promijenili mišljenje predsjednika Putina.

Zapad se sada budi zbog odluke Rusije da okupira Ukrajinu. Nekim sankcijama će biti potrebne sedmice, čak i mjeseci da zagrizu, ali neke sada pogađaju rusku valutu, dionice, bogatstvo bogatih oligarha i nažalost živote najsiromašnijih.

Kako će obećane osnovne zalihe i oružje stići do prve linije fronta s obzirom na superiornost ruskih vazdušnih snaga? - Andy Sheridan (preko Twittera)

Mark Lowen piše:

Sve to ide kroz zapadnu granicu Ukrajine – uglavnom Poljsku. Vojni letovi su stigli ovamo čak iz dalekih krajeva kao što su SAD i Kanada, a zatim se uglavnom prevozi preko granice, dijelom zbog prijetnje ruskih zračnih snaga.

Ukrajinski vazdušni prostor ostaje zatvoren za civilne letove. Nešto vojne pomoći stiže i ovdje u Poljsku vozom, uključujući i iz Češke.

To je ogromna logistička operacija za opskrbu ukrajinske vojske.

Karta koja prikazuje cijelu zemlju.  Ažurirano 28. februara

Pratite nas na našim stranicama na

Vezane vijesti

Odgovori