ANALIZIRALI SMO: DA LI JE GORIVO U BIH NAJSKUPLJE U REGIONU?

Cijene goriva

Svakodnevno nam 'iskaču' naslovi o ogromnom povećanju cijena osnovnih životnih narminica ali i goriva. Variranje cijena uzrokovano je inflacijom koja nas je pogodila nakon pandemijske 2020. godine.

Nerijetko se pitamo zašto „samo kod nas“ cijene rastu dok su „tamo negdje“, vrlo često poredimo zemlje regiona i evropske ekonomske sile, daleko niže od cijena koje vidimo u Bosni i Hercegovini. No, da li je to tako?

PROSJEČNA CIJENA BENZINA U SVIJETU JE 2,17 KM PO LITRU

Cijene goriva, prema podacima objavljenim početkom februara, u cijelom svijetu svakako da nisu ist. Ali su daleko od realnosti koja nam se predstavlja u javnosti. Ako svaki dan poskupi za određeni broj feninga to stvara percepciju enormnog poskupljenja. Koja se događa svaki dan i da živimo u državi gdje je gorivo najskuplje u cijelom svijetu.

Prosječna cijena benzina u svijetu je 2,17 KM po litru. Međutim, postoji značajna razlika u ovim cijenama među zemljama. Po pravilu, bogatije zemlje imaju više cijene, dok siromašnije zemlje i zemlje koje proizvode i izvoze naftu imaju znatno niže cijene.

Jedan značajan izuzetak su Sjedinjene Američke Države koje su ekonomski napredna zemlja, ali imaju niske cijene goriva. Razlike u cijenama među zemljama nastaju zbog različitih poreza i subvencija za gorivo.

Sve zemlje imaju pristup istim cijenama nafte na međunarodnim tržištima, ali tada odlučuju uvesti različite poreze. Kao rezultat toga, maloprodajna cijena benzina je drugačija.

POREĐENJE SA DRUGIM DRŽAVAMA

Da to ne pokazuju zvanični podaci vjerovatno ne biste vjerovali da najjfetiniji benzin u cijelom svijetu redoslijedom ima Venecuela, Iran, Angola, Sirija, Alžir, Kuvajt, Nigerija, Turkmenistan, Kazahstan i Malezija.

Prosječna cijena goriva u Venecueli iznosi 0.043 KM, Iranu 0,088 KM, Angoli 0,523 KM, Siriji 0,539 KM, Alžiru 0,559 KM, Kuvajt 0,594 KM, Nigerija 0,680 KM, Turkmenistan 0,734 KM i Malezija 0,0837 KM.

Cijene izgledaju nestvarno, naravno da se radi o prosječnim cijenama ali velike razlike na terenu nema.

Kada poredimo cijene goriva obično za poređenje uzimamo države koje nisu toliko relevantne. Jer kao što smo u početku teksta naveli, brojni su faktori koji su važni za formiranje konačne cijene. Države koje se u BiH najčešće porede su zemlje regiona a nerijetko se tu nađe i Njemačka u koju veliki broj bh. građana odlazi u potrazi za poslom.

Kako smo napisali, brojni faktori utiču na formiranje cijene i kao takve ne mogu se porediti sve države u tom pogledu. Ako poredimo BiH sa zemljama regiona i Njemačkom želimo prikazati određene kontradiktornosti. Možda čak demant na dezinformacije koje kruže medijskim bh. nebom.

U ZEMLJAMA REGIONA GORIVO ZNATNO SKUPLJE

Najskuplje gorivo u cijelom svijetu bilježi se u Hong Kongu po nevjerovatnoj cijeni od 4,636 KM. Hong Kong prati Jemen 4,507 KM, Nizozemska 3,945 KM, Norveška 3,924 KM, Island 3,734 KM, Finska 3,715 KM, Izrael 3,715 KM, Danska 3,694 KM, Grčka 3,617 KM i Švedska 3,578 KM, dakle možemo reći da se radi o jakim gradovima i državama.

Njemačka je u svijetu po visini cijene goriva na 14. poziciji sa cijenom od 3,451 KM po litru. Susjedna Crna Gora zauzima 35. poziciju u svijetu sa cijenom od 2,933 KM, slijedi Hrvatska 2,918 KM, Srbija 2,875 KM i Slovenija sa pozicijom 44. po cijeni od 2,706 KM.

Bosna i Hercegovina u svijetu po visini cijene goriva zauzima 54. poziciju gdje je prosječna cijena goriva 2,510 KM.

KOME ODGOVARA ‘LOŠA BIH’ U OČIMA NJENIH GRAĐANA?

Decenijama svjedočimo napadima na Bosnu i Hercegovinu. Ma u kakvom ona bila obliku i uređenju tokom decenija, današnje generacije imaju na sceni jedan novi vid napada – napad strahom.

Nestabilna zemlja, poskupljenja iz dana u dan, nezaposlenost, neminovno stvaraju nesigurnost kod njenih građana. Zbog čega se odluče svoje djetinstvo, prve ljubavi, trenutke s roditeljima i najmilijim spakirati u jedan kofer i nevoljno otputovati u drugu državu. To se upravo dešava u posljednjih nekoliko godina, u posljednjih nekoliko mjeseci mnogo intenzivnije.

Direktne, indirektne, poluotvorene prijetnje dolaze sa istoka, pomažu i sa zapada dok sa sjevera imamo neke druge pritiske i prijetnje.

Oduprimo se lažnim percepcijama kako smo najgora država u svijetu, najskuplja i bez perspektive, takvu percepciju stvaraju oni koji žele da svoju domovinu napustite.

(Emrah Fejzović)

IZVOR. HAYAT.BA

Pratite nas na našim stranicama na

Vezane vijesti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)